Broj ljudi koji odlaze sve je manji, dok se istovremeno sve češće govori o onima koji su se nakon godina provedenih u Njemačkoj odlučili vratiti kući.

Razlog, prema iskustvima povratnika, nije nužno manja plata u Njemačkoj, već pitanje koliko novca nakon svih troškova zaista ostane na kraju mjeseca.

„Više od pola plate ode prije nego što kupim hranu“

Jedan radnik koji već devet godina živi u Njemačkoj opisao je svoju mjesečnu računicu. Njegova plata iznosi 2.300 eura, dok za najam stana izdvaja 1.050 eura, a dodatnih 280 eura plaća za vrtić. Tako mu, prije nego što kupi hranu, plati gorivo ili podmiri bilo koju drugu osnovnu potrebu, ostane tek nešto manje od polovine zarade.

Upravo je ovakva računica razlog zbog kojeg mnogi počinju razmišljati o povratku. Jedan od povratnika navodi da danas u BiH zarađuje oko 300 eura manje nego u Njemačkoj, ali mu na kraju mjeseca ostane više novca. Kako ističe, sa porodicom u BiH živi približno istim kvalitetom, ali uz manje finansijskog pritiska i znatno više vremena za porodicu.

Njemačka privreda pod pritiskom

Ove promjene dešavaju se u trenutku kada se njemačka ekonomija suočava s ozbiljnim izazovima. Njemačka je u prvom kvartalu ove godine izgubila više od 486.000 radnih mjesta, dok su visoki troškovi stanovanja i života dodatno smanjili kupovnu moć radnika.

Za građane BiH to mijenja osnovnu računicu zbog koje su ranije odlazili. Ako je cilj bio znatno veća finansijska sigurnost, a razlika između prihoda i troškova postaje sve manja, odlazak više nije privlačan kao ranije, piše Oslobođenje.

Porodica i školovanje djece kao ključni motivi

Pored novca, sve važniji faktor za povratak jeste i porodica. Briga o starijim roditeljima, ali i želja da djeca odrastaju u domovini i govore maternji jezik, igraju ključnu ulogu pri donošenju odluke.

Da se dio porodica zaista vraća, pokazuju i zvanični podaci iz obrazovanja. U Republici Srpskoj tokom prošle godine priznata je 221 inostrana školska svjedodžba, pri čemu je gotovo trećina djece došla upravo iz Njemačke, a petina iz Slovenije. Ostatak čine povratnici iz Austrije, Italije, Švicarske, Švedske i zemalja regiona.

Povratak nosi izazove, ali se percepcija promijenila

Naravno, povratak u BiH nije jednostavan i nosi svoje izazove — od rješavanja zdravstvenog osiguranja i dokumentacije, do usklađivanja penzionog staža koji ostaje evidentiran u njemačkom sistemu.

Ipak, ono što se definitivno promijenilo jeste percepcija Njemačke. Za sve veći broj građana BiH pitanje više nije koliko mogu zaraditi u inostranstvu, već koliko im od tog novca na kraju ostane i gdje mogu kvalitetnije živjeti.