Ovo nije prvi put da se rok pomjera. Prema prvoj Strategiji iz 2002. godine, BiH je od mina trebalo da bude očišćena već 2009, međutim to se nije desilo. Ni rok iz Strategije 2018-2025 koji je bio upravo 2025, takođe nije ispoštovan, pa je pomjeren na 2027, a sada i na 2032. godinu.

BiH u ovoj godini planira očistiti 75 kilometara kvadratnih od mina. Prema izvršenim procjenama, u januaru ove godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi oko 780 kilometara kvadratnih, 150 u Republici Srpskoj i 630 u FBiH.

Prema Programu rada Centra za uklanjanje mina planirano je vraćanje 55 kvadratnih kilometara sigurne površine stanovništvu. Iz Centra za uklanjanje mina kažu da su ljudski kapaciteti i materijalno-tehnička sredstva ključni izazovi u procesu deminiranja.

"Prije korone mi smo imali negdje oko 2000 deminerskog osoblja, to su demineri, vođe radilišta, medicinari i ostala osoblja, sad smo negdje na 1100, doslovno smo prepolovljeni kada su u pitanju ljudi", objasnio je direktor Centra za uklanjanje mina u BiH Enis Horozović i dodao:

"Neophodno je da se država više uključi u proces deminiranja, da izdvaja više novaca za proces deminiranja, da BHMAK uradi projekte, da deminerske organizacije riješe problem."

BiH ima 17 akreditovanih organizacija za protivminsko djelovanje. Jedna od njih je i Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske

"Naš doprinos je koordinacija između nadležnih službi, takođe logistička podrška upravi za vazduhoplovstvo i podrška za gorivo", istakao je pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske za deminiranje Dragan Kos.

Volujac je zbog zaostalih mina iz ratnog perioda bio dodatni rizik za vatrogasce koji su gasili požar. Svaki korak van bezbjedne zone mogao je ugroziti njihove živote.

"Poseban problem na terenu predstavljaju detonacije koje se dešavaju i na područjima za koja nismo očekivali da mogu biti ugrožena minsko-eksplozivnim sredstvima. Imamo situacije da do detonacija dolazi u brdima i na terenima koji nisu bili linija razgraničenja, što dodatno komplikuje naš rad. Za vatrogasca na takvom terenu najveći problem je što opasnost često nije vidljiva.", naglasio je komandir Teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje Dejan Kašiković.

Dinamikom deminiranja nezadovoljni i u Organizaciji amputiraca UDAS. Insistiraju na većim ulaganjima i hitnijoj podršci žrtvama mina.

"Upravo probijanjem ovog roka ili traženje novog roka, to stvara jednu nesigurnost kod svih građana u BiH i bezbjednost je na ključnom mjestu kako da u narednom periodu ne dođe do novih žrtava, upravo zbog neodgovornosti svih u ovom procesu što nismo očistili zemlju od mina", rekao je predsjednik Organizacije amputiraca Republike Srpske Željko Volaš.

U periodu od 1992. do 2025 godine, od mina, kasetne municije, eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH je stradalo 8472 osobe. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 134 deminera, piše ATV.