Vatrogasna jedinica Civilne zaštite Opštine Drvar, u koordinaciji i saradnji sa radnicima Šumarije Drvar, nalazi se na terenu i ulaže nadljudske napore kako bi lokalizovala vatrenu stihiju i odbranila stambene objekte.

Najveći problem sa kojim se operativne snage na terenu suočavaju jeste činjenica da požar guta nisko rastinje na izuzetno nepristupačnom i miniranom terenu. Zbog direktne opasnosti po živote vatrogasaca i šumara, gašenje požara sa zemlje na samom žarištu je praktično nemoguće.

"Opština Drvar je uputila zvaničan zahtjev Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) za hitnu vazdušnu intervenciju (angažovanje helikoptera). Nažalost, naš zahtjev je odbijen uz obrazloženje da se vazdušne snage ne mogu upuštati u operacije iznad miniranih polja zbog bezbjednosnih protokola, kaže načelnica Drvara Dušica Runić.

S obzirom na to da se vatra zbog nepovoljnih vremenskih uslova i suve vegetacije širi iz sata u sat, sve raspoložive snage Civilne zaštite i Šumarije fokusirane su na pravljenje odbrambenih pojaseva oko naseljenog dijela sela kako bi se spriječilo da vatra stigne do kuća.

"Prema meteorološkim prognozama, padavine se očekuju tek sutra, što znači da je pred našim službama još jedna teška i neizvjesna noć. Apelujemo na mještane sela Kamenica na oprez i smirenost, te da prate uputstva nadležnih službi na terenu. Opštinski štab civilne zaštite konstantno prati situaciju i javnost će biti blagovremeno obaviještena o svim promjenama, dodaje Runićeva.

U opasnosti više od 90 hiljada stanovnika BiH

Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon okončanja rata, i dalje se bori sa opasnim naslijeđem - minskim poljima koja ugrožavaju živote desetina hiljada građana.
Autor: 

Prema ranijim planovima deminiranja, koji je izradio Centar za uklanjanje mina (BHMAC), čak 1,6% teritorije zemlje, odnosno 822,87 km², ostaje minski sumnjivo, što direktno utiče na bezbjednost oko 93.000 stanovnika u 110 lokalnih zajednica.

Od ukupne površine BiH koja je još minirana, 655,33 km² je u Federaciji BiH, 157,19 km² u Republici Srpskoj, a 10,35 km² u Distriktu Brčko.

Uprkos stalnim naporima u deminiranju, proces se odvija sporo i suočava se sa značajnim izazovima. Od početka deminiranja, uklonjena je opasnost na 10.408 minskih lokacija, ali je i dalje aktivno 8.673 minska zapisnika, što ukazuje na obim posla koji predstoji. Dodatni problem predstavlja nepredvidiv raspored mina i često neprecizni minski zapisi, što otežava identifikaciju i uklanjanje opasnosti.

U velikom broju slučajeva ne može se utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu.

Od 1992. do 2024. godine, mine i eksplozivna sredstva odnijeli su 8.471 život (144 maloljetne osobe), uključujući 53 deminera koji su stradali tokom humanitarnih operacija.

Prema ranijim informacijama, predviđeno je da BiH do 2027. godine bude očišćena od mina, ali dosadašnja dinamike ukazuje da će doći do produženja navedenog roka. Iz Centra za uklanjanje mina (BHMAC) ranije je rečeno da jedino dobra politička volja i efikasna koordinacija može voditi ka pronalasku adekvatnih rješenja i konačnoj eliminaciji zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.