Podsjetimo, USKOK (Ured za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala) je nedavno objavio nalaz i dopunu vještačenja zaštite okoline za industrijski kompleks u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću, koji je radio Geotehnički fakultet i koji pokazuje da se na toj lokaciji nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenskog otpada, među kojim su ostaci obrade električne i elektrotehničke opreme i medicinskog otpada, plastika i građevinski i mineralni materijali.

Za reprezentativne uzorke utvrđeno je opasno svojstvo HP-14 – ekotoksičnost, a u jednom je uzorku granična vrijednost premašena približno deset puta.

Šteta od 100 miliona evra

Kako navode mediji u Hrvatskoj, u ovu aferu je uključen niz firmi i osoba iz Hrvatske, Slovenije i Italije, da su desetine hiljada tona opasnog otpada završili na ilegalnim odlagalištima u Hrvatskoj, a da se sanacija štete koja je prouzrokovana nezvanično procjenjuje na 100 miliona evra.

Problem sa otrovnim ilegalnim odlagalištem, tvrde, traje duže od godinu dana, podsjećajući da je USKOK u februaru prošle godine obavijestio javnost o otpadu na lokaciji PPK Velebit u Gospiću.

Ovo je prouzrokovalo veliku političku krizu u Hrvatskoj, a posljednja vijest je da MOST traži ostavku cjelokupne Vlade Hrvatske, dok hrvatski premijer Andrej Plenković optužuje opoziciju da koristi strah građana za stvaranje vještačke histerije i politički profit.

Istovremeno sa ovom krizom, Hrvatsku ipak ne pogađa jedna druga kriza, ali zato pogađa BiH, a uzrok je upravo Hrvatska.

To je Trgovska gora i namjera Hrvatske da na lokalitetu Čerkezovac odlaže radioaktivni nuklearni otpad iz nuklearne elektrane Krško iz Slovenije.

Crnković: “Kako vjerovati nekome kome je promaklo 37.000 tona otrova?“

Trgovska gora je, kao što je poznato, na samoj granici sa BiH, pa sa sa ove strane Une pitaju kako da vjeruju u dobre namjere Hrvatske prema građanima BiH, kad nisu sposobni da čuvaju ni sopstvene.

“Taj opasni otpad nije od juče, zakopan je tu godinama, a hrvatske institucije širom Evrope traže nekoga ko će taj otpad uopšte prihvatiti. Situacija koja je blago rečeno katastrofalna, i sada bi o takvim okolnostima Bosna i Hercegovina trebalo da povjeruje da će iste institucije iz susjedne zemlje besprijekorno upravljati radioaktivnim otpadom uz Unu? Svim institucijama i bezbjednosnom aparatu u Hrvatskoj je tobože promaknulo preko 35.000 tona otpada. Ne priča se o 35.000 kg, nego 35.000 tona otpada. Procjene su da je to oko 1.500 natovarenih šlepera. Da su poredani jedan iza drugog, formirali bi kolonu dugu oko 25 kilometara. Ako im je to 'promaklo', kao nije se znalo, pa ko zna šta će im promaći ka Trgovskoj gori“, upozorava Mario Crnković, predsjednik Udruženja "Grin tim" iz Novog Grada.

On za Aloonline kaže da znajući balkanski mentalitet, sumnja da će iko, osim možda nekih privođenja, ozbiljno odgovarati za slučaj “Gospić“.

“Ali nadam se da griješimo. Ono što je najbitnije u ovom trenu je zdravlje ljudi koji žive na tom području. U suštini ovo nam je pokazalo kako sistem stvarno funkcioniše. Problem se ne spriječi u nastajanju, štaviše kasno se otkrije, a onda se u nedogled analizira dok opasni materijal ostaje u zemlji. Da budemo na čisto, nije ovo ni prvi ni posljednji takav slučaj na Balkanu i to je nešto što zaista može brinuti sve nas“, poručuje Crnković.

Trgovska gora prijeti da kulminira

Naš sagovornik navodi da trebamo biti svjesni da Trgovsku goru ne možemo dovoditi u isti ravan sa Gospićem, jer se ovo u Lici već desilo, dok Čerkezovac tek prijeti da kulminira.

Ali, ono što se može izjednačiti u ovom slučaju, jeste to da ako je sistem u Hrvatskoj dozvolio Gospić, na osnovu čega se treba vjerovati da će biti bolje na Čerkezovcu.

“A još na to znamo kako je ta lokacija odabrana, dakle politički, krajem 90-ih godina, kada su u Saboru amandmanski izbacivali sve one lokacije koje nisu na granici sa BiH. Zajednički interes svih nas treba biti odgovorno upravljanje otpadom, a mi kontinuirano svjedočimo prebacivanju tereta i odgovornosti sa jednih na druge. Guranje radioaktivnih i drugih opasnih otpada na granicu sa BiH je klasični primjer transfera rizika. Ne žele smjestiti otpad tamo gdje je nastao, već izgurati u samo granično područje, uz rijeku Unu“, kaže Crnković za Aloonline.

“Una neće biti sljedeći Gospić“

Kada je i pitanju slučaj Trgovska gora, nakon svega što se izdešavalo na svim poljima, Crnković kategorično ističe da Hrvatska zaista ne može imati kredibilitet da od građana Bosne i Hercegovine traži povjerenje kada je smještanje RAO na Trgovskoj gori.

“Izvolite dokažite, ono što znamo da ne možete dokazati. Država koja opasni otpad otkrije tek kada je već zakopan, a zatim ne zna ni gdje će ga zbrinuti, apsolutno nema pravo da radioaktivni otpad gura na granicu susjedne države. Ne bih da budem pogrešno shvaćen, imaju pravo u svojoj zemlji da čine šta god žele i to niko ne smije osporavati, sve do onog trena dok te odluke nemaju životne posljedice po one sa druge strane granice. Ako i dalje misle da mogu odgovorno upravljati otpadom, od tolike Slovenije, od tolike Hrvatske, nađite lokaciju koja nije uklinjena u našu teritoriju“, poručuje Crnković za Aloonline, a za naš portal sve zaključuje riječima:

“Una neće biti sljedeći Gospić, ni sa radioaktivnim predznakom ni bez njega. Trgovska gora mora biti odbačena, a ne dodatno objašnjavana brošurama, komisijama i praznim obećanjima“.

Topić: Gospić imamo svuda oko nas

Vladimir Topić, iz Centra za životnu sredinu Banjaluka, ističe da je velika afera iz Gospića već viđena kod nas.

“Sjetimo se slučaja piralena u Banjaluci koji do danas nije riješen i saniran, a takođe je riječ o takozvanoj 'vječnoj hemikaliji' koja je i dalje kontaminirala našu životnu sredinu. Tu je i Gudronska jama kod Modriče koja se decenijama nije sanirala“, podsjeća Topić.

Za Aloonline on navodi da je zabrinjavajuće gledati ove kadrove u Hrvatskoj kao zemlji Evropske Unije.

“Ovakvi slučajevi nam ujedno ne daju nikakve garancije da će biti sve u redu i sa planiranim odlaganjem kraj Une na Trgovskoj gori“, kazao je Topić.