Sa njom se bez vize može putovati u 122 zemlje, što je znatno manje od najjačih svjetskih dokumenata, poput singapurskog, koji otvara vrata za čak 192 destinacije.

Otkriva to najnoviji Indeks snage pasoša "Henli" za 2026. godinu, koji države rangira prema broju zemalja u koje njihovi građani mogu ući bez prethodno pribavljene vize.

Prema tom istraživanju, BiH se nalazi u sredini globalne liste, ali i dalje znatno zaostaje za većinom članica Evropske unije, čiji građani uglavnom imaju slobodan pristup u više od 180 zemalja.

Iako je dokument BiH danas mnogo vredniji nego u prvim godinama nakon rata, kada su vize bile potrebne za gotovo sva veća evropska putovanja, on još nije dostigao nivo najbolje rangiranih evropskih i azijskih država.

U praksi to znači da građani BiH mogu bez vize putovati u većinu Evrope, ali i u brojne turističke i poslovne centre širom svijeta, među kojima su Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Japan, Južna Koreja i veliki dio Latinske Amerike.

Ipak, za neka od najvažnijih tržišta rada, obrazovanja i poslovanja, poput SAD, Kanade i Velike Britanije, i dalje su potrebne dodatne vizne procedure. Ograničenja se posebno vide kod udaljenih destinacija. Tako su za putovanja u Australiju, Indiju, Vijetnam, Tajland i Šri Lanku potrebne dodatne dozvole ili vize, dok i pojedine popularne turističke zemlje, poput Indonezije i Maldiva, imaju posebne uslove ulaska.

Region

Kada je riječ o regionu, najbolje je rangirana Hrvatska, čija putna isprava zauzima 17. mjesto u svijetu i omogućava ulazak bez vize u 182 destinacije. Ispred BiH su i Srbija, na 45. poziciji sa 135 zemalja, te Crna Gora, koja je na 47. mjestu sa pristupom u 127 država.

Na vrhu liste došlo je do velikih promjena. Najjači dokument u 2026. godini ima Singapur, čiji građani mogu putovati bez vize u 192 destinacije. Japan, Južna Koreja i UAE nalaze se odmah iza njega sa 188 zemalja. Podaci pokazuju da je Azija u posljednjoj deceniji napravila veliki iskorak, zahvaljujući ekonomskom razvoju, jačanju diplomatije i širenju međunarodnih sporazuma.

Evropa i dalje zadržava snažnu poziciju. Norveška je peta sa 186 destinacija, Švajcarska šesta sa 185, dok prosjek država Evropske unije i Velika Britanija omogućavaju pristup u 184 zemlje.

Zanimljiv je i pad SAD. Iako američka putna isprava i dalje spada među najjače u svijetu, sa vrha liste prije deset godina pala je na 27. mjesto, sa mogućnošću putovanja bez vize u 180 destinacija.

Na drugom kraju liste nalaze se države čiji građani imaju najmanju slobodu kretanja. Najslabije rangirana je avganistanska putna isprava, sa pristupom u svega 22 destinacije. Slijede Sirija sa 25, Irak sa 28, Pakistan sa 29 i Jemen sa 30 bezviznih odredišta.

Indeks "Henli" zasniva se na broju zemalja u koje se može ući bez prethodnog dobijanja vize, ali se računaju i odredišta sa vizom po dolasku ili jednostavnom elektronskom procedurom.

Rijetka privilegija

Jugoslovenska putna isprava iz Titove ere važila je za jednu od najvrednijih u Evropi i omogućavala građanima relativno slobodno kretanje između Istoka i Zapada.

Zahvaljujući politici nesvrstanosti i specifičnom položaju Jugoslavije tokom hladnog rata, njeni građani mogli su putovati u veliki broj zemalja bez složenih viznih procedura.

Takav položaj bio je rijetka privilegija među evropskim socijalističkim državama tog vremena, piše Glas.