Eksperti upozoravaju da zbog krize na Bliskom istoku u vezi sa Iranom, rata u Ukrajini i smanjenih kineskih naftnih zaliha može doći do poskupljenja goriva, pogotovo dizela, koji je važan ne samo za lični transport, nego i za sve logističke lance snabdijevanja, poljoprivredu i druge oblasti.

EU upozorila BiH

Evropska komisija u svojim izvještajima iz godine u godinu upozorava da je BiH nespremna u slučaju velike energetske krize i posebno upozorava da ne postoje robne rezerve koje bi uključivale skladištenje nafte i naftnih derivata.

„Nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira s pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte“, navedeno je, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH na putu ka EU.

Koliko je situacija ozbiljna i u kojoj mjeri bi mogla uticati na BiH, pitali smo dva energetska eksperta.

Moguć najcrnji scenario

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, za „Nezavisne“ kaže da bi se svijet, pa i BiH, uskoro mogli suočiti sa crnim scenarijem u kojem bi cijene dizela mogle preći četiri, pa čak i pet maraka, a ne isključuje ni mogućnost restrikcija.

Jedan od nekoliko argumenata za ovaj potencijalni scenario on vidi u činjenici da je Rusija ograničila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na njihove rafinerije, s obzirom na to da je Rusija važan globalni snabdjevač dizel-goriva.

Ukoliko do toga dođe, on smatra da će se to odraziti praktično na sve ostale segmente društva.

„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra on.

Osim toga, Milovanović ukazuje na ustaljenu praksu naftnih distributera u BiH da olako dižu cijene kada dođe do poremećaja na svjetskim tržištima, ali nisu tako brzi kada ih treba vratiti.

Kada je riječ o robnim rezervama, Milovanović se slaže da je problem što Republika Srpska nema dovoljno zaliha koje bi mogla iskoristiti, ali ukazuje da bi to moglo pomoći samo kratkoročno.

„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, naglašava on.

Postoji razlog za optimizam

Almir Bečarević, energetski ekspert, nešto je optimističniji jer smatra da tržište često nađe način da kompenzuje potražnju kada se pojave poremećaji.

„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko. Imate situaciju da kada gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kada se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače. Tako da nekada čak i od izjava gospodina Trampa zavisi koja će biti cijena barela nafte“, naglašava on.

Ukoliko se trend od sredine sedmice nastavi, Bečarević procjenjuje da bi naredne sedmice cijene naftnih derivata čak mogle blago pasti.

Bečarević je mnogo kritičniji kada je u pitanju politika nepostojanja strateških rezervi.

„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, ističe on.

Prema njegovom mišljenju, slična situacija je i s prirodnim gasom, koji takođe prati cijene nafte. On naglašava da je gotovo izvjesno da će morati doći do poskupljenja, što će se osjetiti tokom naredne zime.