Iza ove najstrože vaspitne mjere rijetko stoji samo jedan incident na odmoru ili brzopleta đačka greška. U praksi je to najčešće dugotrajno popuštanje u disciplini, koje se mjesecima taloži sve dok ne izraste u problem koji za posljedicu ima guranje djeteta na samu marginu obrazovnog sistema.
Da su upravo neopravdani izostanci glavni razlog isključenja iz obrazovnog sistema, potvrđuju i podaci Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Prema njihovoj evidenciji, u proteklih pet godina najveći broj učenika, njih 89, isključen je iz redovnog vaspitno-obrazovnog sistema upravo zbog nagomilanih izostanaka, nakon čega slijedi vršnjačko nasilje.
"Zbog vršnjačkog nasilja iz redovnog vaspitno-obrazovnog sistema u istom periodu isključeno je 9 učenika", kazali su u resornom ministarstvu za Aloonline.
Učenici stručnih škola najproblematičniji
Među ostalim razlozima za isključenje iz škole u resornom ministarstvu navode sljedeće razloge:
- nasilno ponašanje prema profesorima,
- nedolično ponašanje,
- uništavanje školske imovine,
- lažna dojava o bombi, te
- nedovoljan uspjeh.
Svi isključeni učenici pohađali su srednje stručne i tehničke škole.
Najuzorniji učenici u istočno-hercegovačkoj regiji
Najmanje ovakvih slučajeva zabilježeno je u istočno-hercegovačkoj regiji, dok je u ostalim krajevima Srpske broj isključenja srazmjeran ukupnom broju učenika.
Iz resornog ministarstva pojašnjavaju da se isključenje, u skladu sa zakonom, može izreći isključivo za težu povredu obaveza učenika.
"Škola je obavezna da na početku školske godine upozna učenike i roditelje sa njihovim pravima, dužnostima i odgovornostima. U slučajevima narušavanja pravila ili neopravdanog izostajanja, škola je dužna da uz učešće roditelja pojača vaspitni rad kroz odjeljensku zajednicu, rad pedagoga, psihologa i posebnih timova, te po potrebi ostvari saradnju sa ustanovama socijalne i zdravstvene zaštite", navode u Ministarstvu.
Dodaju da je direktor dužan da o izrečenim mjerama i događajima koji ugrožavaju bezbjednost obavijesti nadležne organe, dok se u slučajevima narušenih porodičnih odnosa obavještava centar za socijalni rad.
Učenik koji je isključen gubi status redovnog učenika i nema pravo upisa u istu ili drugu školu kao redovan učenik u toj školskoj godini.
Škole moraju imati "nultu toleranciju na nasilje"
Iz Ministarstva poručuju da vaspitno-obrazovne ustanove moraju imati „nultu toleranciju na nasilje” te postupati u skladu sa važećim Protokolom za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja.
"Zadatak svih škola jeste intenziviranje aktivnosti na promociji podsticajne komunikacije, saradnje i tolerancije. Pored toga, u školama se sprovodi i program „Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza”, u okviru kojeg funkcioniše referalni mehanizam podrške učenicima", zaključuju u resornom ministarstvu.
Kuvalja: Teret nije samo na razredniku ili i roditelju
Direktor Tehničke škole u Banjaluci Vladimir Kuvalja ističe da u prosvjeti ne postoji škola niti pojedinac koji se ne trudi da zadrži dijete u procesu obrazovanja, naglašavajući da osnovna uloga škole nije isključivanje, već vaspitanje i obrazovanje u saradnji sa roditeljima.
"Ponekad se desi da su naše mogućnosti iscrpljene, a najčešći razlog za gubitak prava na školovanje jesu izostanci sa nastave. Kada učenik dostigne određeni broj izostanaka, odmah obavještavamo roditelje. Kao direktor najveće škole u Republici Srpskoj, formirao sam posebne komisije koje prate učenike sa nedoličnim ponašanjem ili padom interesa za školom. Ne stavljamo teret samo na razrednika ili roditelja, već timski razgovaramo sa učenikom i činimo sve da ga zadržimo", navodi Kuvalja.
Djeca demotivisana školom zbog emotivnih problema, ali i lošeg društva
On pojašnjava da djeca gube interesovanje iz različitih razloga od uticaja okoline i ulaska u loše društvo, pa do emotivnih razloga ili slabih ocjena. Pristup škole je, kako naglašava, takav da se prvenstveno bavi uzrocima izostanaka i traženjem načina da se učeniku pruži dodatna šansa kroz učenje i popravak ocjena.
"Kada je riječ o vršnjačkom nasilju, pravila su striktna i tu se odmah formiraju timovi, uz veliku podršku Ministarstva prosvjete i kulture te Republičkog pedagoškog zavoda. U svim drugim situacijama ključ je u ranoj reakciji. Već nakon prvog tromjesečja pravimo presjek i pozivamo roditelje, jer ako se roditelj uključi u novembru ili decembru, problem se može riješiti, dok je u aprilu ili maju već kasno", dodaje Kuvalja.
Kuvalja ističe da u radu primjenjuje demokratski pristup i otvorenu komunikaciju, što daju odlične rezultate u praksi.
"Izgradili smo partnerstvo sa učenicima i radimo po principu "okruglog stola" - sa što više dijaloga i međusobnog uvažavanja. Imamo i jak Savjet učenika koji je preuzeo svoj dio odgovornosti. Djeca moraju da osjete da su dio škole, da imaju svoja prava, ali i obaveze. Iskreno sam zadovoljan našim učenicima - oni su naši partneri i prijatelji u školi, a redovna komunikacija sa njima i roditeljima jedini je pravi put da preduhitrimo probleme", zaključuje Kuvalja.
Makrić: Roditelji nedovoljno uključeni u odrastanje djece
Postavlja se pitanje da li se prosvjetari dovoljno posvećuju učenicima koji se počnu ponašati problematično. Socijalni radnik Tatjana Makrić smatra da zaposleni u školama daju svoj maksimum, ali da je ključni problem nedostatan broj stručnih radnika u odnosu na broj učenika.
"Nemoguće je kvalitetno prići svakom djetetu, jer ovo zahtijeva individualan pristup i kontinuiran rad. S druge strane, roditelji su preokupirani poslom i brzim tempom života, pa su nedovoljno uključeni u odrastanje djece. Bez rada sa porodicom nema ni značajnih rezultata, jer se dijete uvijek vraća u svoju primarnu sredinu. Ako ta sredina ne podržava ono što radimo u školi, napredak izostaje", ističe Makrićeva.
Ona dodaje da i nastavnom osoblju rad otežava veliki broj učenika u razredima, zbog čega nemaju mogućnost da primjenjuju različite metodološke pristupe.
"Prije svega, neophodno je primjenjivati traumatski informisan pristup u svim profesijama koje rade sa djecom. Problemu moramo pristupiti sistemski, tako da svi koji dolaze u kontakt sa djetetom budu dodatno edukovani o psihološkom pristupu pojedincu. To se odnosi i na roditelje, koje treba edukovati o razvojnim fazama djece i načinu postupanja u svima njima, kako bi rad u školi imao punu podršku kod kuće, umesto sve češćih konflikata između roditelja i obrazovnog sistema" zaključuje Makrićeva.
Zbog čega se može učenik isključiti iz srednje škole?
- Teža povreda obaveze učenika je moguća u sljedećim slučajevima:
- prepravka podataka u svjedočanstvu, diplomi i drugim javnim ispravama koje izdaje škola,
- prepravka ili dopisivanje podataka u evidenciji koju vodi škola,
- političko organizovanje i djelovanje učenika u školi,
- krađa i uništavanje imovine škole, privrednog društva, ustanove, druge organizacije ili drugog učenika,
- podstrekavanje, pomaganje, davanje učeniku alkohola, duvana ili narkotičkog sredstva ili njihova upotreba,
- izazivanje tuče ili učešće u tuči,
- nedolično ili nasilničko ponašanje prema nastavnicima i ostalom radnom osoblju,
- nedolično ili nasilničko ponašanje učenika jednih prema drugima,
- posjedovanje oružja,
- izražavanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti,
- neopravdano izostajanje sa nastave i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada,
- zloupotreba korištenja mobilnih telefona, u vrijeme nastave i snimanje video-klipova za vrijeme boravka u školi i njihova dalja distribucija ili u svrhu prevare u postupku ocjenjivanja,
- izazivanje opšte opasnosti po sebe i druge,
- upotreba pirotehničkih sredstava.
Komentari (0)