Pored aktivnosti u pacifičkom "Vatrenom pojasu" i obali Južne Amerike, ni Evropa nije pošteđena. Južni dio Starog kontinenta konstantno je pod pritiskom tektonskih procesa, što se direktno odražava i na Balkansko poluostrvo.
Balkan na liniji sudara tektonskih ploča
Zašto se tlo na našim prostorima redovno trese, objašnjava sam geografski položaj. Kompletan region se nalazi u zoni složenih geoloških previranja.
„Kompletna Bosna i Hercegovina nalazi se u centralnom dijelu dinarsko-planinskog sistema, između Jadranske mikroploče i Dinarida“, ističe u izjavi za Aloonline seizmolog Alma Krehić.
Ona pojašnjava da je jadranska mikroploča zapravo sastavni dio Afričke ploče.
„Ona se podvlači ispod Apenina i Dinarida i zbog toga dolazi do zemljotresa na ovim seizmički aktivnim rascjedima. Kompletna afrička ploča se podvlači pod evropsku ploču“, pojašnjava naša sagovornica.
Kada je riječ o samoj Bosni i Hercegovini, zemlja ima jasno definisana područja povišenog rizika.
„Na teritoriji BiH dešavaju se zemljotresi manje i jače magnitude. Najviše seizmički aktivno područje je Istočna i Zapadna Hercegovina, područje oko Banjaluke i centralni dio Bosne i Hercegovine. Na primjer, prošle godine je na području naše zemlje registrovano stotinak zemljotresa, a najjača magnituda bila je 4.0 na području Hercegovine“, podsjeća Krehić.
Kritične tačke
Nakon svake serije razornih potresa u svijetu, javnost se pita da li se sličan scenario može očekivati i kod nas. Ipak, nauka je po pitanju dugoročnih prognoza i dalje izričita.
„U principu, zemljotres se ne može prognozirati. Niko u svijetu ne može izvršiti prognoze i dati tačno vrijeme, datum i lokaciju gdje će se desiti. Da se to može prognozirati, mislim da bi razvijenije države to radile kako bi se spasili ljudski životi. Možemo samo na osnovu istorijskih i statističkih pokazatelja, odnosno gdje su se u prošlosti dešavali, reći da postoji mogućnost da se zemljotres dogodi“, naglašava seizmolog.
Tome u prilog ne idu ni aktivnosti u neposrednom susjedstvu.
„Najugroženije područje koje je bliže nama jeste područje Grčke i Turske, gdje se zemljotresi dešavaju svakodnevno, a dole su i Albanija, pa čak i Italija“, kaže.
Zašto ista magnituda ne donosi istu štetu?
Intenzitet zemljotresa i njegove posljedice na površini ne zavise samo od oslobođene energije, već od više faktora, prvenstveno od geološkog sastava tla. Plitki zemljotresi, iako nekad po magnitudi slabiji, često izazivaju daleko veća oštećenja.
Krehić to slikovito objašnjava na primjeru zemljotresa koji su dobro poznati našoj javnosti.
„Sve zavisi od sastava tla. Na primjer, zemljotres u Petrinji i onaj 2022. na području Berkovića imali su gotovo istu magnitudu, razlika je bila tek 0,1. Znači i intenzitet oslobođene energije je bio isti. Ali sastav tla u Petrinji se razlikuje u odnosu na Hercegovinu gdje je krš, zbog čega je drugačiji bio i intenzitet manifestacije na samoj površini“, objašnjava Krehićeva.
Činjenice o kretanju tektonskih ploča
Tektonske ploče na Zemlji se pomjeraju bez prestanka. Prosječna brzina njihovog kretanja iznosi između dva i 10 centimetara godišnje, što je približno jednako brzini rasta ljudskih noktiju.
Seizmološki instrumenti širom svijeta godišnje detektuju oko 500.000 zemljotresa. Od tog broja, ljudi osjete samo oko 100.000, dok primjetnu materijalnu štetu prouzrokuje oko stotinu potresa na godišnjem nivou.
Čak 81 odsto najvećih i najrazornijih svjetskih zemljotresa dešava se duž pacifičkog "Vatrenog pojasa", zone u obliku potkovice koja je dom najaktivnijim geološkim rascjedima.
Podsjećamo, zemljotresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihteru pogodili su 25. juna Venecuelu za manje od jednu minutu.
Najteže je pogođen glavni grad Karakas i njegova okolina.
Privremeni predsjednik Delsi Rodrigez proglasila je vanredno stanje i pozvala građane da napuste oštećene objekte zbog opasnosti od naknadnih potresa
Komentari (0)