Prema iskustvima komunalnih službi i policije, najviše prijava tokom godine odnosi se na prekomjernu buku. Glasna muzika, proslave koje traju do kasno u noć, rad građevinskih mašina u nedozvoljeno vrijeme i narušavanje javnog reda i mira najčešći su povodi za pozive građana.

Odmah iza toga nalaze se prijave zbog nepropisnog odlaganja otpada, zapuštenih dvorišta i spaljivanja smeća, lišća i plastike, što posebno tokom proljeća i ljeta izaziva brojne pritužbe.

Česte su i prijave zbog parkiranja vozila na trotoarima, zelenim površinama ili ispred tuđih garaža i prilaza, dok u stambenim zgradama građani nerijetko prijavljuju zauzimanje zajedničkih prostorija, ostavljanje stvari po hodnicima i nepoštovanje kućnog reda.

Razlike postoje i između gradova. 

U Sarajevu među najčešćim pritužbama su buka iz ugostiteljskih objekata i problemi s parkingom. 

U Mostaru tokom turističke sezone dominiraju prijave zbog glasne muzike, dok se u Tuzli građani često žale na spaljivanje otpada i komunalni nered.

Među gradovima Federacije BiH izdvajaju se i Živinice, gdje su česte prijave zbog buke i otpada, te Travnik, gdje građani najčešće prijavljuju nepropisno parkiranje i neodržavanje zajedničkih prostora.

Slična situacija je i u Republici Srpskoj. 

U Banjaluci prednjače prijave zbog buke, parkiranja i zauzimanja javnih površina. 

Građani Prijedora često prijavljuju spaljivanje otpada i neuredna dvorišta, dok su u Tesliću među češćim razlozima prijava komunalni prekršaji i narušavanje javnog reda i mira.

Kolike kazne prijete?

Iznosi kazni zavise od lokalnih odluka i vrste prekršaja, ali građani mogu očekivati:

Za narušavanje javnog reda i mira bukom: od 100 do 1.500 KM.

Za spaljivanje otpada na nedozvoljen način: od 100 do nekoliko hiljada maraka, u zavisnosti od posljedica.

Za nepropisno odlaganje smeća: najčešće od 100 do 1.000 KM.

Za nepropisno parkiranje: od 40 do 200 KM, uz mogućnost premještanja vozila.

Za nelegalno zauzimanje javnih površina ili zajedničkih prostorija: od nekoliko stotina do nekoliko hiljada KM.

Za držanje životinja suprotno lokalnim propisima: od 100 do 1.000 KM.

Šta kaže struka?

Pravnici upozoravaju da se visina kazni razlikuje od opštine do opštine, ali i da se za ponovljene prekršaje često izriču veće novčane sankcije.

Sociolozi ističu da je broj prijava generalno veći u gradovima nego na selu, jer ljudi žive u neposrednoj blizini jedni drugih i dijele zajednički prostor. U ruralnim sredinama sporovi se češće odnose na međe, puteve, stoku, poljoprivredne radove i spaljivanje korova.

Iako prijava komšije predstavlja zakonsko pravo svakog građanina, stručnjaci poručuju da je razgovor i dalje najbolje rješenje kada god je to moguće. Međutim, kada buka, nered ili drugo ponašanje pređu granicu tolerancije, mnogi bez razmišljanja posegnu za telefonom i pozovu nadležne službe, što njihove komšije može koštati stotine, pa čak i hiljade maraka.