Majstori ističu da se cijena krečenja po m² rijetko može odrediti napamet. Drugim riječima, ako majstoru samo kažete koliko kvadrata ima stan, on ne može precizno reći cijenu dok ne pogleda prostorije i ne izvrši mjerenje.

Kako se pravilno računa kvadratura krečenja?

Za tačan obračun kvadrature krečenja, ne gleda se površina poda, već ukupna površina koju treba okrečiti.

Postupak izgleda ovako:

  • mjeri se dužina i visina zidova

  • računa se ukupna površina zidova

  • dodaje se kvadratura plafona

  • sve se sabira u ukupan broj kvadrata

Tek kada se dobije ova cifra, ona se množi sa cijenom krečenja po kvadratu, čime se dobija realna cijena.

Majstori zatim na isti način mjere sve prostorije u stanu, a konačan iznos se dobija tek kada se sabere kompletna kvadratura.

Prozori i vrata – da li ulaze u obračun?

Jedna od čestih dilema kod obračuna krečenja jeste da li se u kvadraturu računaju otvori poput prozora i vrata.

Postoje dva pristupa:

  • jedni majstori odbijaju kvadraturu otvora

  • drugi ih računaju u ukupnu kvadraturu

Razlog za drugi pristup je taj što rad oko prozora i vrata zahtijeva više preciznosti i vremena nego krečenje ravnog zida.

Dodatni radovi povećavaju cijenu krečenja

Važno je znati da krečenje stana često ne podrazumijeva samo nanošenje boje.

Mnogi vlasnici imaju dodatne zahtjeve kao što su:

  • krpljenje rupa i pukotina

  • gletovanje zidova

  • krečenje u više boja

Ovi radovi se dodatno naplaćuju, a posebno se ističe da se krečenje u boji često naplaćuje duplo u odnosu na standardno bijelo krečenje.

Takođe, cijena zavisi i od materijala – što je boja tamnija, to je skuplja, pa i ukupni troškovi rastu.

Kada je najbolje vrijeme za krečenje?

Prema savjetima majstora, idealno vrijeme za krečenje stanova je:

  • proljeće

  • jesen

U tom periodu vremenski uslovi su najpogodniji, posebno zbog umjerene temperature i suhog zraka.

Preporučuje se da nakon krečenja prođe najmanje 24 časa prije boravka ili spavanja u prostoriji, kako bi se zidovi pravilno osušili.