Kako za Aloonline navodi Selmir Mujagić, pokretač inicijative, komunalne takse su sa nekadašnjih 3.000 KM po objektu i nekoliko stotina maraka po aparatu porasle i do 50.000 KM, uz dodatnih 5.000 KM po svakom aparatu.  

To u praksi znači da kladionice koje su ranije izdvajale oko 10.000 KM, sada plaćaju i do 150.000 KM godišnje.

Mjere usmjerene na ograničavanje rada kladionica već daju konkretne i mjerljive rezultate na terenu, a prvi efekti vidljivi su kroz zatvaranje poslovnica širom Bosne i Hercegovine.

Nakon što je Bihać izborio ključnu presudu, na tom području zatvoreno je čak 12 kladionica. Lančana reakcija nastavila se i u drugim gradovima. U Bužimu su zatvorene dvije, u Zenici jedna, dok su u Sarajevu ugašene dvije poslovnice.

Posebno značajnim ocijenjene su odluke u Sarajevu, kojima je zabranjeno priređivanje igara na sreću u opštinskim objektima i pojedinim ključnim ulicama.

Osim zatvaranja objekata, efekti su vidljivi i u finansijama. Prema procjenama zasnovanim na broju aparata i poslovnica, ove mjere bi mogle značajno povećati prihode lokalnih zajednica.

Samo u Lukavcu očekuje se oko dva miliona KM godišnje, dok bi na nivou više od 40 opština taj iznos mogao dostići čak 80 miliona KM.

Riječ je o novcu koji se, kako navodi naš sagovornik, sada vraća zajednici kroz budžete, nakon što je godinama odlazio iz džepova građana.

Pritisci očekivani, ali bez efekta

Pritisci kladioničarskog lobija, ističe sagovornik, nisu izostali, ali su bili očekivani.

„Kada jednoj strani ukinete model visokog profita uz niske troškove, reakcija je neminovna. Međutim, nisu predvidjeli da se ne suočavaju s pojedincem, već s mrežom opština i zajedničkom voljom građana“, navodi Mujagić.

Dodaje da je inicijativa od početka osmišljena kao sistem koji funkcioniše kroz institucije, vijećnike i načelnike, zbog čega je gotovo nemoguće zaustaviti njeno širenje.

"Dosadašnji pokušaji borbe protiv kladionica bili su poput ubacivanja žabe u posudu s ključalom vodom. Šok je bio prevelik, otpor trenutan, i svaki put bi one preživjele kroz lobiranja i sudske procese", kaže Mujagić.

Kako dodaje, sadašnja inicijativa je nastala iz razumijevanja šta institucije mogu legalno uraditi. Počiva na suprotnom principu: žaba se stavlja u hladnu vodu koja se postepeno zagrijava.

"Komunalne takse su taj grijač. Ne idemo na radikalne zabrane koje bi izazvale pravni haos, već sistematski podižemo ekonomsku temperaturu", ističe.

Komunalne takse po objektu povećane su sa nekadašnjih oko 3.000 KM na 20.000, pa čak i 50.000 KM, dok su naknade po aparatu skočile sa 300–500 KM na čak 5.000 KM.

Kada se uzme prosjek od 20 aparata po objektu, ukupni godišnji nameti sada dostižu između 120.000 i 150.000 KM po jednoj kladionici, što je višestruko više u odnosu na ranijih oko 10.000 KM.

„U jednom trenutku zatvaranje više neće biti stvar izbora, već ekonomska neminovnost“, poručuje Mujagić.

Novac za sport, obrazovanje i nova radna mjesta

Plan je da sredstva prikupljena kroz ove mjere budu usmjerena u razvoj zajednice: sport, kulturu, obrazovanje i zapošljavanje.

Poseban fokus stavljen je na ljude koji bi mogli ostati bez posla zatvaranjem kladionica, za koje se planiraju programi prekvalifikacije i zapošljavanja.

„Želimo da ti ljudi postanu dio ekonomije koja gradi, a ne da služe poroku“, ističe on.

Pokret koji se širi regionom

Za manje od tri mjeseca, inicijativa je usvojena ili pokrenuta u više od 40 opština, a interesovanje dolazi i izvan granica BiH.

Kako navodi naš sagovornik, model su već tražili aktivisti iz Srbije, što pokazuje da problem ima regionalni karakter.

„Ovo je dokaz da institucije mogu i moraju raditi za građane. Kada to rade, nema lobija koji ih može zaustaviti“, kaže on.

“Početak kraja jedne ere”

Iako naglašava da proces neće biti brz, uvjeren je da se radi o prekretnici.

„Ovo je početak kraja ere u kojoj su kladionice bile jače od volje građana. Ne rješavamo problem preko noći, već sistematski, kroz zakon i ekonomiju“, zaključuje Mujagić.

Svaka zatvorena poslovnica, dodaje, predstavlja pobjedu zajednice i korak ka zdravijem društvu.