Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada "NE Krško" organizovao je posjetu učenika sedmog i osmog razreda Osnovne škole „Ivo Kozarčanin“ iz Hrvatske Dubice Info centru o radioaktivnom otpadu u Dvoru.

Prema njihovim riječima, učenici su kroz predavanja i interaktivne sadržaje učili o radioaktivnosti, zbrinjavanju opasnog otpada i planiranom Centru za njegovo odlaganje.

Predsjednik Udruženja „Grin tim“ iz Novog Grada Mario Crnković smatra da se na takav način pokušava relativizovati ozbiljnost cijelog procesa.

„Dovoditi djecu u Dvor da bi se igrali ‘zbrinjavanja radioaktivnog otpada’ je sve samo ne normalno. Na takav način raditi propagandu, obesmišljavati čitav proces, govori o tome na šta su spremni svi oni koji se zalažu da radioaktivni i drugi opasni otpad izguraju na granicu sa BiH. Samo to dovođenje djece, između ostalog, šalje poruku kako je čitav proces za njih dječija igra“, rekao je Crnković za Aloonline.

Propaganda koja prolazi „ispod radara“

Crnković smatra da ovakve aktivnosti nisu spontane, već dio šire komunikacione strategije.

„Nije riječ o stvarima koje se spontano dešavaju. Svake godine za propagandu se u Hrvatskoj izdvaja više nego što mi izdvajamo za pravnu kuću iz Francuske, a nije riječ o bezazlenim iznosima“, istakao je.

On navodi da su i ranije organizovane aktivnosti koje su prošle gotovo bez reakcije javnosti.

„Zanimljivo je kako to sve prolazi ispod radara u Hrvatskoj. Prošlo je ispod radara i kada su žene na mamografski pregled morale dolaziti na parking ispred takozvanog Centra za informisanje o radioaktivnom otpadu, kao i organizovanje takmičenja za najbolju kobasicu u istom tom centru, gdje su mesne proizvode posluživali sa makete skladišta za radioaktivni otpad koje planiraju graditi na Trgovskoj gori“, naveo je Crnković.

Uskoro Studija uticaja na životnu sredinu

Prema njegovim riječima, u javnom prostoru vodi se svojevrsna kampanja različitog intenziteta.

„Ređaju se niski udarci, kako ovi opšteg tipa tako i oni koji idu precizno. Razlika je u tome što neki imaju cilj da obesmisle otpor, a drugi ciljaju na ličnoj bazi“, rekao je.

Crnković ističe da se u narednom periodu očekuje Studija uticaja na životnu sredinu za projekat na Trgovskoj gori, zbog čega je važno dodatno informisati javnost u Bosni i Hercegovini.

„S obzirom na to da nam u kratkom roku dolazi Studija uticaja na životnu sredinu kada je u pitanju slučaj Trgovska gora, moramo tražiti načine da se kod nas institucionalnim putem organizuje objektivno i realno informisanje svih kategorija naših građana“, poručio je.

„Problem postoji i ne smije se ignorisati“

On naglašava da pitanje Trgovske gore prevazilazi lokalni problem.

„Koliko god odbrana života više od 250.000 građana bila sama po sebi važna, u slučaju Trgovska gora lomi se mnogo više od toga. Ukoliko članica EU usvoji princip da svoje otpade gura na granice, svjedočićemo uspostavljanju prakse u kojoj će postati legalno i legitimno sve rizične projekte gurati na granice“, upozorio je.

Crnković dodaje da postoji nesklad između poruka evropskih institucija i konkretnih poteza.

„Kada dođu u BiH predstavnici EU drže nam lekcije o poštivanju životne sredine i održivom razvoju, a kada je njihov otpad u pitanju, onda se prave da problem ne postoji. Problem itekako postoji, a ni naše ni njihovo nije da dozvolimo da se ignoriše ideja da se radioaktivni, uz druge opasne otpade sa teritorije čitave Hrvatske guraju na granicu uz rijeku Unu“, zaključio je Crnković.

Suočavanje BiH i Hrvatske u Ženevi 

U maju je pred Implementacionim komitetom "Espoo konvencije" u Ženevi planirano suočavanje delegacija BiH i Hrvatske zbog planova za odlaganje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

BiH je pokrenula postupak smatrajući da u procesu procjene uticaja na životnu sredinu nisu ispoštovane obaveze iz Espoo konvencije, posebno kada je riječ o pravovremenom informisanju i uključivanju BiH kao potencijalno pogođene države. Nakon iznošenja argumenata, komitet će dati mišljenje o daljim koracima.

Rasprava u Saboru otvorila i pitanje novog otpada

Ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar predstavio je u Hrvatskom saboru prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije, kojim bi se uspostavio pravni okvir za dalji razvoj nuklearne energetike u zemlji.

Šušnjar je istakao da Evropa planira da do 2040. godine više od 90 odsto električne energije dolazi iz niskougljičnih izvora, odnosno iz obnovljivih i nuklearnih izvora, te da je bez nuklearne energije taj cilj teško ostvariv.

Naglasio je i da Hrvatska već ima iskustvo u ovoj oblasti zahvaljujući učešću u radu Nuklearna elektrana Krško, gdje učestvuje skoro četiri decenije.

Predloženi zakon ne određuje tehnologiju, lokaciju ni model finansiranja eventualne nuklearne elektrane, već treba da omogući izradu analiza, studija i planova razvoja nuklearne energije. Vlada bi, prema prijedlogu, u roku od šest mjeseci trebalo da donese program aktivnosti za izradu plana razvoja nuklearne energije.

Rasprava u Hrvatskom saboru pokazala je snažnu podršku razvoju nuklearne energetike i mogućoj izgradnji nove nuklearne elektrane.

Stručnjaci upozoravaju da bi nova nuklearka značila i dodatne količine radioaktivnog otpada, što pojačava zabrinutost zbog planiranog skladišta na Trgovskoj gori. Kao jedna od mogućih lokacija spominje se Erdut, na granici sa Srbijom.