Uvoz jeftinijih sireva i mliječnih proizvoda po niskim cijenama direktno utiče na otkupnu cijenu domaćeg mlijeka, tvrde mljekari. Domaći proizvođači suočeni su sa redukcijom otkupa i smanjenjem cijena, što posebno pogađa manje farme.

Samo protekle sedmice nekoliko njih u BiH moralo je da ugase proizvodnju.

Sa jedne strane su apeli udruženja, protesti koji se najavljuju pa otkazuju, a tu su i zahtjevi za zabranu uvoza i vapaji farmera kojima mljekare otkazuju otkup. Sa druge strane je statistika koja pokazuje kontinuirani rast izvoza, posebno sirovog mlijeka, bez dodataka.

Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda

Samo ove godine u BiH je uvezeno 3,4 hiljade tona mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 16,2 miliona KM, od čega je mlijeka i pavlake, nekoncentrisanih i bez dodatog šećera ili drugih sladila, bilo malo manje od 900 tona za 2,4 miliona KM.

"Izvezeno je oko 4,4 hiljade tona mlijeka i pavlake bez dodataka vrijednih oko devet miliona maraka, od čega je bilo 3,1 hiljada tona vrijednih oko 4,6 miliona maraka ", pokazali su statistički podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Prošle godine je u BiH stiglo 49 hiljade tona mlijeka i mliječnih proizvoda, a 2024. godine 65 hiljada tona.

"Iz BiH je 2025. godine izvezeno nešto više od 71 hiljada tona mlijeka i mliječnih proizvoda, a 2024. godine nešto više od 76 hiljada tona ovih proizvoda", pakazala je statistika.

U Republici Srpskoj mljekari su nedavno prihvatili kompromis: 30 feninga po litru podsticaja i 500 KM po grlu, što mnogi manji proizvođači smatraju samo "flasterom na ranu". Bez dugoročnih rješenja, problem neće nestati.

Nekidan je i Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH (FBiH) zatražilo hitno reagovanje vlasti u vezi sa problemima sa otkupom mlijeka, kao i zabranu uvoza mlijeka i određenih mliječnih proizvoda dok se ne riješe njihovi viškovi.

Paradoks bh. mljekarstva

Paradoks bh. poljoiprivrede  je očigledan: izvoz raste, statistika izgleda stabilno, ali domaći proizvođač mlijeka ostaje najslabija karika u lancu. Brojevi, međutim, ne znače ništa farmeru koji svakog jutra muze krave, a nema kome da ga proda.

Šta se podrazumijeva pod mliječnim proizvodom? 

Podaci Uprave za indirektno oporezivanju o uvozu i izvozu:

  • Mlijeka i pavlake, nekocentrisani i bez dodatog šećera ili drugih sladila,
  • Mlijeka i pavlaka, koncentrisani ili sa dodatim šecerom ili drugim sladilima,
  • Mlaćenice, kiselog mlijeka i pavlake, jogurta, kefira i ostalog fermetisanog ili zakiseljenog,
  • Surutke, koncentrisane ili nekocentrisane, sa dodatim šecerom ili drugim sladilima,
  • Maslaca i ostalih masti i ulja, dobijeni od mlijeka; mliječni namazi,
  • Sir i skut

Statistički podaci uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

2026. godina

Uvoz 2026 - 3.374.216,58 kg, vrijedno 16.205.076,16 KM

Izvoz 2026 - 4.442.269,84 kg, vrijedno 9.009.965,78 KM

Mlijeko i pavlaka, nekocentrisani i bez dodatog šećera ili drugih sladila:

Uvoz - 883.478,64  kg, vrijedno 2.407.003,86 KM

Izvoz - 3.111.122,73 kg, 4.631.000,09 KM

2025. godina

Uvoz 2025 - 49.071.642,08 kilograma, vrijedno 252.335.409,03 KM

Izvoz 2025 – 71.725.557,25 kg, vrijedno 144.559.706,2 KM

Mlijeko i pavlaka, nekocentrisani i bez dodatog šećera ili drugih sladila:

Uvoz - 15.185.530,93 kg, vrijednosti 49.972.798,50 KM

Izvoz – 51.101.381,15 kg, 76763596,73 KM

2024. godina

Uvoz 2024 - 65.006.982,86 kg, vrijedno 266.272.476,81 KM

Izvoz 2024 - 76.031.126,77 kg, vrijedno 144.789.085,48 KM

Mlijeko i pavlaka, nekocentrisani i bez dodatog šećera ili drugih sladila:

Uvoz - 28.498.127,74  kg, vrijednosti 63.713.043,37 KM

Izvoz – 57.081.578,96  kg, 86.544.910,85 KM

2023. godina

Uvoz 2023 - 57.460.645,51 kg, vrijedno 228.887.307,51 KM

Izvoz 2023 - 67.636.287,44  kg, vrijedno 129.501.776,09 KM

Mlijeko i pavlaka, nekocentrisani i bez dodatog šećera ili drugih sladila:

Uvoz - 23.520.277,55 kg , 50.860.709,71 KM

Izvoz - 50.987.744,27 kg, 77.177.487,52 KM