Kuće su bile „rerne“ ljeti

Na ostrvima poput Santorinija, Mikonosa, Parosa i Naksosa kuće su se nekada gradile od kamena, jer je to bio najdostupniji materijal.

Problem je bio što je kamen taman i snažno upija sunčevu toplotu, pa su tokom ljeta unutrašnjosti postajale gotovo nepodnošljivo vruće.

Rješenje je bilo jednostavno — krečenje u bijelo. Bijela boja odbija sunčeve zrake i pomaže da se prostorije održavaju znatno hladnijim.

Epidemije su uticale na izgled kuća

Još jedan važan istorijski razlog vezan je za period epidemija u 20. vijeku.

Tokom epidemije kolere 1930-ih, vlasti su naredile krečenje kuća u bijelo, jer je kreč imao dezinfekciona svojstva i pomagao u sprječavanju širenja bolesti.

Na taj način, bijela boja je postala i praktično i zdravstveno rješenje, a ne samo estetski izbor.

Zašto baš plava boja?

Dok je bijela imala funkcionalnu ulogu, plava se uvela iz sasvim praktičnih razloga — bila je jeftina i lako dostupna.

Ribari su često koristili ostatke plave boje sa svojih čamaca, pa su njome farbali prozore, vrata i detalje na kućama.

Vremenom je kombinacija bijele i plave postala sve prisutnija, a država je u jednom periodu čak i propisivala ovakav izgled kuća na ostrvima.

Tokom vojne diktature od 1967. do 1974. godine, vlasti su dodatno naglasile ovu praksu kako bi istakle nacionalni identitet, kako navodi Greek Reporter.

Od praktičnog rješenja do simbola Grčke

Iako danas takva pravila više nisu strogo obavezna, plavo-bele kuće su ostale zaštitni znak grčkih ostrva.

One i dalje imaju praktičnu ulogu u borbi protiv vrućine, ali su vremenom postale i snažan simbol tradicije i jedan od glavnih razloga zbog kojih turisti dolaze u Grčku.

Zanimljivo je da ono što danas smatramo estetskim identitetom zapravo potiče iz vrlo jednostavnih, praktičnih rješenja svakodnevnog života.