Ova luksuzna vila sa četiri apartmana završena je početkom 1980-ih (s idejom da služi kao rezidencija za oporavak njegovog zdravlja), istovremeno kada i vila “Galeb” u Igalu, koja je služila kao druga Titova rezidencija. U njoj su održavane sjednice Vrhovnog savjeta odbrane SFRJ, a kasnije SRJ, prenosi Telegraf.

Gdje se nalazi Titova vila u Meljinama i zašto je godinama bila skrivena od javnosti?

Postoji mnogo zanimljivosti o ovoj vili, a jednu prenosi portal Tamo daleko. Svojevremeno je grupa turista iz Srbije zatražila da ih vodič odvede do Titove vile u Meljinama, na šta je on odgovorio:

“U Meljinama ne postoji nikakva Titova vila, postoji samo jedna u Igalu, ali ona je zatvorena”.

Konobarica koja je nekada radila u vili tvrdila je:

“Titova vila postoji, ali je i dalje državna tajna. Titova plaža ne postoji, jer je na njoj napravljen kafić. Vila je ovdje u sklopu Bolnice Meljine, nalazi se iza vaših leđa ispod palmi”.

Čemu je služila vila „Lovćenka“ i ko je u njoj boravio?

Bivša kuvarica u “Lovćenki” otkrila je jednu zanimljivost:

“Služila je za odmor saveznog političkog i vojnog vrha Jugoslavije, kao i republičkog političkog vrha Crne Gore”.

Uprkos predviđenom rušenju zbog “nestabilnosti i klizanja terena”, vila i dalje stoji skrivena od javnosti u dvorištu bolnice u Meljinama.

Danas ostaje jedan od zaboravljenih artefakata bivše Jugoslavije – izgrađena kao simbol državne moći i luksuza.

Titove vile širom bivše Jugoslavije: Brioni, Karađorđevo, Bled, Igalo

Inače, Titove rezidencije rasprostranjene su širom bivše Jugoslavije – od Briona i Kupara, preko Karađorđeva i Bledskog jezera, do Igala, Meljina i skrivenih uvala na Jadranu.

Građene su kao diskretne, ali raskošne “tačke moći” – sa privatnim plažama, bioskopskim salama, lovištima, bazenima, posebnim pristaništima za jahte i heliodromima, daleko od očiju javnosti, a blizu ključnim tačkama politike i bezbjednosti.

U tim vilama održavali su se prijemi i sastanci jugoslovenskog partijskog i vojnog vrha, ali i tihi susreti sa svjetskim državnicima i dogovori rijetko bilježeni u zapisnicima.

Šta se danas dešava sa Titovim vilama nakon raspada Jugoslavije?

Luksuz se ogledao u skupom namještaju, umjetničkim djelima, kristalu i porcelanu, ali i u posebno obučenom osoblju, te vrhunskoj logistici koja je pratila svako putovanje.

Paradoks Titovih vila jeste u tome što u neke od njih predsjednik SFRJ gotovo nikada nije kročio – završene su kasno, građene “za svaki slučaj” ili povremeno korišćene od strane drugih funkcionera.

Nakon raspada Jugoslavije, dio tih objekata pretvoren je u hotele, dio je dat u zakup investitorima, dok su mnogi ostali “zarobljeni” između tranzicije, privatizacija i zaborava, pretvoreni u neme spomenike završnog izdanja jugoslovenskog sna o moći, luksuzu i posebnosti.

(Telegraf.rs/Dnevno.hr)