Tada ćemo kazaljke na satu pomjeriti jedan sat unazad, sa 3 na 2 časa ujutro, dok će se automatski satovi, poput onih na pametnim telefonima i računarima, sami podesiti.

Promjene računanja vremena kako onog u proljeće, tako i na jesen, odražavaju se na naš biološki sat, kojim se ne regulišu samo periodi spavanja i budnog stanja.

Ovaj sat, naime, reguliše brojne fiziološke procese kao što su hranjenje, tjelesna temperatura, sekrecija hormona, metabolizam.

Naučnici upozoravaju da pomjeranje sata na zimsko računanje vremena, može imati određene negativne posljedice po zdravlje ljudi. A promjena računanja vremena najviše pogađa meteoropate i hronične bolesnike. Njima su potrebne bar dvije nedjelje da se vrate u normalno stanje nakon vraćanja sata.

Takođe, kada je manje sunca, ljudi se osjećaju razdražljivo. Pomjeranjem sata, dan traje još kraće, pa to ostavlja posljedice i na psihu ljudi. Uz to, organizmu je potrebno vrijeme da se adaptira na promjenu računanja vremena.

Zimsko računanje vremena donosi i novi izazov za sve učesnike u saobraćaju, saopštili su iz BIHAMK. Naime, mrak nastupa ranije, pa će mnogi vozači svakodnevno voziti u uslovima smanjene vidljivosti.

Vožnja u večernjim satima zahtijeva dodatnu pažnju i oprez, jer:

– dolazi do bržeg umora i smanjene koncentracije,

– vidna sposobnost se pogoršava u mraku,

– narušava se procjena udaljenosti i osjećaj dubine,

– refleksije od mokrog kolovoza i svjetala drugih vozila dodatno otežavaju vožnju.

– redovno provjeravajte ispravnost svjetlosne signalizacije na vozilu,

– prilikom dužih putovanja pravite češće pauze i izbjegavajte vožnju ako ste umorni ili pospani,

– obratite posebnu pažnju na pješake i bicikliste, koji su noću slabije uočljivi.

– Prilagodite vožnju uslovima na cesti – jesen i zimsko vrijeme ne ostavljaju prostor za greške. Budite pažljivi, odgovorni i sigurni. Vaša pažnja spasava živote – poručuju iz BIHAMK.