Dok posljednji lepeti krila i zvuci pjesama ptica odjekuju nad šumama, močvarama i morskim liticama, naučnici upozoravaju: ako se hitno ne preduzmu odlučne mjere zaštite, više od 500 vrsta moglo bi da bude zauvijek izgubljeno u narednom vijeku.

Njihov nestanak bio bi tiha tragedija prirode, jer su ptice čuvari ravnoteže u prirodi, od kojih zavisi i sam opstanak čovjeka.

Gubitkom ptičijih vrsta poput atlantske čigre, grlice i velike droplje, u pitanje se dovode mnoge funkcije koje ptice obavljaju u prirodi - od kontrole štetočina do raspršivanja sjemena biljaka.

"Suočavamo se sa krizom izumiranja ptica kakvu moderna istorija još nije zabilježila", istakla je dr Keri Stjuart sa Univerziteta u Redingu, glavna autorka studije objavljene u časopisu "Nature Ecology and Evolution".

Dodala je da je više od 500 vrsta trostruko više nego što je nestalo u prethodnih 500 godina.

"To je šokantan podatak koji ne smijemo ignorisati", istakla je ona.

Analizom podataka za skoro 10.000 poznatih ptičjih vrsta i korišćenjem procjena Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), naučnici su identifikovali glavne pokretače ovog izumiranja.

To su gubitak staništa usljed širenja i intenziviranja poljoprivrede, klimatske promjene, krivolov i uvođenje invazivnih vrsta.

Ipak, čak i kada bi svi ovi uzroci odjednom prestali da djeluju, oko 250 vrsta bi i dalje izumrlo, jer se već nalaze na ivici opstanka.

Zbog toga autori studije naglašavaju da pasivna zaštita prirode više nije dovoljna.

"Mnogim vrstama je neophodna aktivna pomoć - programi oporavka poput uzgoja u zatočeništvu, obnavljanja staništa i ponovnog uvođenja u prirodu", navodi Stjuartova.

Nada postoji

Primjere uspješnog oporavka ugroženih vrsta već imamo, navodi se u časopisu.

Kalifornijski kondor, najveća ptica Sjeverne Amerike, izumrla je u divljini 1987. godine - preživjelo je svega 22 primjerka u zatočeništvu.

Zahvaljujući pažljivom uzgoju i programima puštanja u prirodu, danas ih ima oko 350 u divljini.

U Velikoj Britaniji, močvarna ptica bukavac nestala je kao gnjezdarica još u 19. vijeku, kada su močvare isušene za potrebe poljoprivrede.

Nakon decenija obnove staništa, broj mužjaka je prošle godine dostigao 280 - najviše u posljednjih 200 godina.

"Zaustavljanje prijetnji nije dovoljno. Čak 250 do 350 vrsta će zahtijevati dodatne, ciljane mjere zaštite, ako želimo da ih spasemo u narednom vijeku", upozorava koautorka studije profesorica Manuela Gonzales-Suarez.

Polovina broja svih vrsta ptica u opadanju

Podaci iz najnovijeg izvještaja "State of the World’s Birds" pokazuju da je gotovo 50 odsto svih ptičjih vrsta na svijetu u opadanju.

Uzrok tome su i dalje isti - sječa šuma, uništavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, nelegalni lov i uticaj invazivnih vrsta, prenosi RTCG.

"Ne postoji čarobno rješenje za krizu izumiranja. Zaštita prirodnih područja i smanjenje prijetnji jesu ključni koraci, ali neke vrste zahtijevaju mnogo više - intenzivne programe obnove, uključujući uzgoj, preseljenje populacija ili čak dodatno hranjenje", ističe dr Stjuart Batčart, glavni naučnik iz organizacije "BirdLife International".