Orban je to rekao na skupu pod nazivom "Digitalni građanski krugovi“, koji je tokom vikenda u gradu Sombatelj organizovala njegova stranka Fides, a kako prenosi mađarski portal "Teleks", tadašnji američki predsjednik navodno je tražio da Mađarska otvori "drugi front“ i napadne Srbiju, ili makar da sa teritorije Mađarske dejstvuje preko Vojvodine u pravcu Beograda.

"Odgovorili smo jasno: ‘Ne, gospodine’“, rekao je Orban, dodajući da bi Mađarska bila uvučena u rat da je tada na njenom čelu bio neko ko samo umije da kaže "Da, gospodine“.

Prema njegovim tvrdnjama, u razgovoru sa Klintonom postavio je pitanje šta bi se dogodilo sa oko 300.000 etničkih Mađara koji žive u Vojvodini, upozorivši da bi svaki napad iz jednog pravca izazvao uzvratnu vatru, kao i da bi srpska strana mogla da gađa mađarske gradove poput Segedina, Hodmezovašarhelja ili Makova.

Orban je naveo da je potom dogovoreno da se o toj temi razgovara nedjelju dana kasnije na samitu NATO, ali da se američka strana, kako tvrdi, više nikada nije vratila na to pitanje.

"Reći ‘ne’ je moguće ako imate hrabrosti“, poručio je Orban okupljenima, dodajući da će diplomatska istorija jednog dana detaljno opisati kako su i kojim kanalima ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne ponovi.

Na njegove izjave reagovao je Aron Tabor, stručnjak za američku politiku i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Univerziteta Eotveš Lorand u Budimpešti.

Tabor je na svom blogu naveo da je tokom rata na Kosovu zaista postojala početna rasprava o mogućoj kopnenoj operaciji NATO, ali da ona nikada nije imala realnu političku podršku, niti postoje dokazi da je Mađarska trebalo vojno da napadne Srbiju.

On podsjeća da je Bil Klinton već na početku NATO bombardovanja Jugoslavije isključio kopnenu intervenciju kako bi se smanjili američki i saveznički gubici.

Iako su u pojedinim evropskim političkim krugovima i medijima, uključujući "Vašington post", postojale spekulacije o takvoj mogućnosti, lideri NATO su u to vrijeme dosljedno negirali da se planira kopnena operacija.

 

 

Tabor takođe ističe da je i sam Orban tada u mađarskom parlamentu izjavio da članice NATO smatraju kopnenu intervenciju toliko nepotrebnom da ona nije ni bila uvrštena na dnevni red samita.

Orbanove izjave dolaze u trenutku pojačanih političkih tenzija u regionu i pred unutrašnje političke izazove u Mađarskoj, gde se pitanje odnosa prema NATO, Rusiji i ratovima na postsovjetskom prostoru često koristi kao važan dio političke retorike.