Najnovije istraživanje australijskog univerziteta Monaš otkriva da proučavanje mozga životinja, posebno manjih poput insekata, može igrati ključnu ulogu u razumijevanju evolucije ljudske inteligencije – ali i u razvoju naprednih tehnologija, uključujući veštačku inteligenciju i robotiku.

Na čelu istraživanja je dr Skarlet Hauard, koja godinama istražuje kako mozak insekata funkcioniše prilikom složenih zadataka poput:



  • izbjegavanja sudara u letu,




  • orijentacije u prostoru,




  • vizuelne percepcije kod pčela.




Njena ideja? Da upravo ti biološki procesi, koji su efikasni i ekonomični, mogu poslužiti kao model za razvoj novih, intuitivnijih tehnologija.


Studija objavljena u časopisu Trends in Cognitive Sciences


U tekstu objavljenom u renomiranom naučnom časopisu, Hauardova i njen tim ističu da ponašanje životinja u prirodi, kao što je brzo donošenje odluka ili snalaženje u kompleksnim sredinama, može unaprijediti:



  • algoritme za autonomna vozila,




  • dronove sa preciznim navođenjem,




  • biosisteme koji bolje reaguju na nepredvidive uslove.




Tehnologija inspirisana prirodom


Ono što dodatno daje težinu ovom istraživanju jeste i njegov potencijal da pomogne u očuvanju životne sredine. Razumijevanje kako životinje reaguju na brze promjene u ekosistemu (posebno izazvane ljudskim djelovanjem) može pomoći i u predviđanju njihovog ponašanja i opstanka.

Budućnost AI možda počinje – sa krilima pčele


Zamislite veštačku inteligenciju koja reaguje brzo i efikasno kao vilin konjic, koja „vidi” i odlučuje kao pčela, a uči kroz iskustvo kao prirodni organizam. Iako zvuči futuristički, upravo u toj prirodnoj jednostavnosti krije se ključ za pametnije i održivije tehnologije.