U svjetlu obilježavanja mjeseca žene, "Helsinški parlament građana Banja Luka" 14. marta organizivao je panel diskusiju pod nazivom “Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u Bosni i Hercegovini”. Pokrovitelj panela je Grad Banja Luka i ambasada Švedske u BiH.
Panelisti/kinje Svjetlana Ramić Marković, Gorica Ivić (Fondacija Udružene žene), Predrag Raosavljević (Institut ombudsmana za ljudska prava), Ante Jurić-Marjanović razgovarali su o položaju žena na tržištu rada i njenim pravima. Takođe, predstavljeni su rezultati istraživanja na datu temu koje je sprovedeno na području BiH u periodu između 2018. do 2020. godine.
[gallery size="full" ids="148770,148772"]
Žene podložnije mobingu
- Kako naše istraživanje pokazuje žene su “podložnije” mobingu i diskriminatorskom ponašanju poslodavaca koje se manifestuje na različite načine. Obično to počinje verbalnim nasiljem koje kasnije u najgorem slučaju preraste i u seksualno - navodi panelistkinja Svjetlana Ramić
Marković.
- U istraživanje smo uključili 50 individualnih slučajeva, žena, od kojih su neke čak i žrtve seksualnog uznemiravanja poslodavaca. Neke od njih su kazale da su ih poslodavci prilikom potpisivanja ugovora o radu izričito uslovljavali da ne smiju ostati u drugom stanju tokom radnog odnosa.
Kome prijaviti rodnu diskriminaciju i kršenje prava?
Izuzetno komplikovan sistem nadležnosti i ogroman broj zakona na različitim nivoima čine pravni okvir u BiH koji se odnosi na rodnu diskriminaciju pri zapošljavanju prilično fragmentiranim i nedoslijednim. Trenutno u BiH ne postoji nikakav ustavom zagarantovan pravni mehanizam za regulisanje rodne diskriminacije. Obično ovakvi slučajevi koji bivaju prijavljeni inspektoratu budu proslijeđeni sudu, ali dugi i iscrpljujući procesi obeshrabruju žrtve da prijave rodno zasnovanu diskriminaciju na radnom mjestu.
Na koncu, možemo zaključiti da su vidljivi određeni napori organizacija civilnog društva u BiH koje su u svojim zajednicama pružile pravnu pomoć ženama čija su radna prava povrijeđena, a uviđamo i porast organizacija koje su povećale svoje kapacitete u te svrhe. Najveći izazov ostaje povećanje povjerenje u sindikate te u pravno-politički sistem zemlje jer se radna prava žena u praksi - i dalje krše.
