"Od igle do lokomotive" možda je najbolji način kako možemo opisati šta se sve proizvodilo u u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ). Oni koji se sjećaju bivše države Jugoslavije često kažu kako uopšte nije bilo potrebe za uvozom, a da se država zaduživala upravo kako bi se razvijala na ovaj način.

Neke od jugoslovenskih proizvoda koristio je doslovno cijeli svijet, a proizvodili su se brodovi, automobili, avioni, kamioni, oružje, pa čak i računari. Tu su i kompanije koje su bile proizvođači odjeće, hrane i ostalih potrepština. Mnoge od njih više ne postoje, neke su privatizovane, a neke u stečaju.

Za vrijeme Jugoslavije, u BiH se proizvodio popularni Volksvgenov Golf u TAS-u, ali i popularna "buba" koja se proizvodila uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. Municija se, na primer, proizvodila u vogošćanskom PRETIS-u, lideru namjenske industrije u Jugoslaviji.

Teški kamioni i šleperi proizvodili su se u FAP-u iz Priboja i TAM-u iz Maribora, dok su se laki transporteri proizvodili u Zastavi u Kragujevcu. Godišnje, tamo se otprilike proizvodilo 200.000 automobila.

Ponos vojne industrije u bivšoj državi bio je SOKO s proizvodnjom u BiH, dok je državna fabrika aviona postojala i u Kraljevu.

Vjerovali ili ne, Jugoslavija je bila jedna od pet država u Evropi koje su imale svoje računare. Vjerovatno je najpoznatija Galaksija, dok je prvi proizveden računar bio CER-10. Još krajem 70-ih godina, firma Digitron u Bujama u Istri i Iskra u Sloveniji, počeli su sa sklapanjem računara.

U Slavonskom Brodu bila je fabrika vagona, a budući da Hrvatska ima izlaz na more, tamo je bilo najviše brodogradilišta. Ipak, još brodogradilišta bilo je i u Srbiji i Crnoj Gori.

Evo šta su to nekada Jugosloveni imali:

1. "Levi Štraus" je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. "Le Couper" proizvodio je Beko iz Srbije

3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji

4. Patike "Puma" u Borovu u Hrvatskoj

5. "Adidas" Planika, Slovenija

P.S. "Nike" nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. "Boss" se radio u DIORK-u, Kragujevac

7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za svjetski izvoz

11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina a njihov goveđi gulaš bio čak i u vojnim paketima nekih armija svijeta!

12. Naša, "roland" klasa maline bila najskuplja na tržištu a mi bili najveći izvoznici

13. ‘"Zastava" je proizvodila cca 200.000 automobila koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas sa "Fiatom" je suprotno 90% iz uvoza.

14. Sarajevski TAS (legnedrani golf ) proizvodio 40.000 Volkswagena ali i "buba" uz pomoć tadašnjeg UNIS-a U Vogošći (Sarajevo) je, osim TAS-a, bio i PRETIS, lider namenske industrije u Jugoslaviji, gde se proizvodila municija.

15. Novo Mesto 30.000 Renoa.

16. Cimos je proizvodio Citroen.

17. U Prištini se radio vjerovali ili ne - Pežo!

18. IDA iz Kikinde je "pravila" 10.000 Opela, u njenoj livnici se radili blokovi za Mercedes, BMW.

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili teške kamione i šlepere a Zastava lake transportere.

20. "Ikarbus" proizvodio autobuse a TAM mini buseve.

21. Tomos iz Kopra proizvodio mopeda i vanbrodske motore …njihova "penta" bila najbolji motor na svijetu.

22. Fabriku Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili u pogon u saradnji sa Fiatom Zastavini stručnjaci.

23. Farovi slovenacke fabrike "Saturnus" su se pored Zastave ugradjivali i u VW, Opel, Fiat.

24. FRAD u Aleksincu proizvodio filtere za vazduh za Mercedes, Moris, Fiat.

25. HTD iz Ohrida proizvodio brave, kvake za auto industriju između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju.

26. Priština "proizvodila" amortizere za Zastavu, Fiat i Opel.

27. U Beogardu fabrika "21.maj" proizvodila motore.

29. Jugoplastika iz Splita 40% izvozila na rvropsko tržište.

30. "Filip Kljajić" bio jedna od samo četiri fabrike u svijetu koje proizvode lance, koji su se se (lanci) u celom SSSR koristili, a u svojim linijama niz fabričkih pogona. Jedno vreme je bila najveći izvoznik u Srbiji.

31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila strugove, bušilice i opremala čitave pogone po cijelom svijetu.

33. IMT izvozio 20.000 traktora u Egipat.

34. Brodogradilišta u Hrvatskoj proizvodili najveće prekookeanske brodove.

35. "Uljanik" generatore za te brodove.

36. Imali fabrike elektro uređaja, televizora, radio aparata, gramofona, kasetofona i bele tehnike "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajevac", "Borac"… Beograd čak proizvodio i aparate za espresso.

37. U Sloveniji u Bujama, još krajem sedamdesetih počeli da se sklapaju kompjuteri.

38. EI Niš bio jedan od najboljih svetskih proizvođača lampi koje je i Philips ugrađivao, a imao proizvodnju TV u boji pre Sonija.

40. "Insa" iz Zemuna proizvodila satove.

41. Tri fabrike telefona od kojih je jedan ‘"Iskrin" proglašen najboljim na svetu i nalazi se u njujorškom muzeju savremene umetnosti.

42. Imali dve fabrike sijalica "Teslu" Pančevo i "TIZ" Zagreb.

43. Tri fabrike šibica, ona u Rijeci proizvodila j3 čak i parafinske sve za izvoz.

44. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice.

45. "Soko", Mostar proizvodio avione i helikopter Gazelu.

46. Zastavin pištolj koristila i americka policija, a lovačka puška bila je najprodavanija puška u SAD.

47. Tenkovi se u cjelosti proizvodili u zemlji kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo je Kuvajt nabavio preko 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za celi svijet.

48. Pored JAT-a imali još jednog avioprevoznika "Inex adriu" koji je u floti imao 9 Boinga, a kupio ih u kompenzaciji za prašku šunku "Crvene Zvezde" iz Kragujevca i reznog alata FRA iz Čačka …Znači Boing je koristio Čačanske burgije.

49. Farmaceutska industrija snabdijevala 30% tržišta SSSR, skoro pola Afrike i Indije …"Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid".

50. Većinu najvećih svjetskih građevinskih radova su projektovali i izvodili "Energoprojekt" i bh. "Energoinvest" od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji do Paname, Zimbabvea.

51. "Šipad" Sarajevo sve hotele, bolnice i idruge objekte u svetu sagrađene, a bilo ih je na stotine, opremao nameštajem.

52. "Sloveniales", "Lesnina" i "Meblo" skoro cijelu proizvodnju izvozili na zapadno tržište jer su imali i kvalitet i dizajn.

53. "Jelovica" i "Šipad" stolariju za cijelu Austriju i Italiju.

54. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, fabriku poncinkovanog lima, na Kosovu.

55. Sevojno dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Jednu nuklearnu centralu u Sloveniji odnosno tada u Jugoslaviji, prenosi Telegraf.

 

BONUS VIDEO:

;t=1s