Upravo zbog toga, mnogi su se pitali zašto se mošti svetaca prenose ulicama i šta to predstavlja?

Prenos moštiju




Potreba za neposrednom komunikacijom mrtvih i živih javlja se u različitim religijama na svijetu, kaže antropolog Bojan Jovanović.




- Obično se u nekim kriznim situacijama nastoji da se uspostavi ta komunikacija, s težnjom da se od pokojnika dobije određena poruka i podrška za ono što očekuje kolektiv u kriznim situacijama.





- Možemo to da sagledamo kao ljudsku potrebu za integracijom - kaže Jovanović.


https://aloonline.ba/region/srbija/mosti-svetog-vladike-nikolaja-na-celu-spasovdanske-litije-u-beogradu/



Tada se, dodaje, iz sfere racionalnog i svetovnog iskorači ka onome što je sveto i izvan granica svakodnevnog.



- A to je prostor u kome obitavaju duše umrlih, oličene u njihovim posmrtnim ostacima.


Mošti poput relikvija




U pravoslavlju mošti svetitelja imaju poseban značaj i često im se pripisuju čudotovorne ili iscjeliteljske moći.



Džon Bins, sveštenik Anglikanske crkve, dio studija je proveo u Srbiji tokom sedamdesetih godina i kasnije više puta dolazio i služio u srpskim manastirima Ovčarsko-kablarske klisure, kao i Žiči, Studenici, Peći, i Visokim Dečanima, gdje se susretao sa moštima svetaca.




- Često sam bogoslužio u crkvi u Studenici kod groba Svetog Simeona Mirotočivog čiji tjelesni ostaci odišu slatkim mirisom -  kaže Bins, gostujući predavač na Institutu za pravoslavno hrišćanstvo Kembridž univerziteta.





Veliki župan Stefan Nemanja, vladar srpske srednjovijekovne države Raške, rodonačelnik je dinastije Nemanjića i jedan od najznačajnijih vladara u istoriji srpskog naroda.



Imao je ključnu ulogu u utemeljenju Srpske pravoslavne crkve, zajedno sa sinom Savom Nemanjićem.



Kada se zamonašio, dobio je ime Simeon, a manastir Studenica je njegova zadužbina u kom se čuvaju njegove mošti.



Kako Džon Bins dodaje u pisanom odgovoru za BBC na srpskom, na primjeru slavljenja Vidovdana, tužnog dana i poraza srpske vojske koji obilježavaju i crkva i država, primijetio je osobenost srpskog crkvenog života.


https://aloonline.ba/region/srbija/patrijarh-porfirije-sluzio-pomen-stradaloj-djeci-i-svim-zrtvama-nasilja-video/



- Dok su druge nacionalne crkve dijelile nacionalne težnje i nadanja, mene je zapanjila osobenost srpskog crkvenog života u kome je stradanje crkve i naroda dovelo do nove nade i novog života.




- Crkveni svetitelji i dalje su prisutni u životu vernika, a njihovi grobovi i mošti su u središtu crkvenog života - napominje Bins.





Vjeruje se da posmrtni ostaci velikih svetaca ne trule, a da iz nekih izvire mirisna tečnost.



- Riječ mošti dolazi iz staroslovenskog i govori o nekim moćima.



- Veruje se da komunikacija sa moštima može da proizvede poželjno dejstvo - navodi Jovanović, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU.




Mošti se iznose iz crkava i manastira samo za posebne praznike ili u kriznim vremenima.





Na primjer, tokom Velikih seoba u 17. i 18. vijeku, Srbi su sa sobom nosili i mošti svetaca, podseća Jovanović.



Iako se često politizuje, u suštini rituala je potreba zajednice da se poveže međusobno, objašnjava.



- Kako će to politika da koristi i zloupotrebljava je drugo pitanje.



- Nama kao podeljenom društvu danas fali neko uporište integriteta litija, svetitelj, mada mnogi ne vjeruju - dodaje on.

Spasovdanska litija


Pošto su početkom maja Srbiju zadesile dvije nezapamćene tragedije u kojima je ubijeno 18 ljudi, mahom djece i mladih, Srpska pravoslavna crkva odlučila je da na čelu tradicionalne povorke vjernika bude kovčeg sa posmrtnim ostacima vladike Nikolaja Velimirovića kom je SPC dodijelila status sveca.

https://aloonline.ba/region/srbija/pocela-spasovdanska-litija-u-beogradu-hiljade-vjernika-krenulo-do-svetosavskog-sabornog-hrama-na-celu-mosti-svetog-vladike-nikolaja-velimirovica-foto-video/

Mošti Velimirovića, koji je preminuo prije blizu 70 godina, čuvaju se u manastiru Lelić kod Valjeva, na 100 kilometara od Beograda, a sada će „izuzetno, radi utjehe vjernog naroda u ovim teškim danima i radi duhovnog okrepljenja" biti pronijete kroz centralne beogradske ulice.

- Uvek kada je zajednica u krizi, pozivaju se i mošti svetaca da bi se ostvarilo integrisanje živih i mrtvih, a poznato je da je 1990-ih to bilo učestalije.

- Sada je prilika da se jedan srpski svetac i u ovom trenutku nađe na čelu litije, budući da živimo u neprekidnom kriznom stanju. Iz takvog rituala nastoji se da se dobije neka podrška i pomoć - kaže antropolog Bojan Jovanović za BBC na srpskom.

Tokom kriza 1980-ih i 1990-ih, u vreme jačanja nacionalizama u Jugoslaviji, Srpska pravoslavna crkva je u više navrata organizovala povorke na čijem čelu su bili posmrtni ostaci svetitelja, mimo redovnih verskih praznika.

BONUS VIDEO: