Ovo dijete iz Novgoroda, centra slovenske Novgorodske republike, zapamćeno je zahvaljujući crtežima i zapisima sačuvanim u zemljištu s vrlo malo kiseonika, piše LiveScience.

Pločica nazvana Gramota broj 200 ima ćirilična slova A, B, V, G, E i Ž, a ispod njih crtež dječaka sa mačem i kopljem u rukama i neprijateljem na zemlji. Tu je negdje zapisao i svoje ime – Onfime.

"Onfim je, možemo da pretpostavimo, jahač konja koji ubija muškarca na zemlji kao što Sveti Đorđe ubija aždaju. Njegov potpis je istovremeno vježba pisanja, čin ponosa na umjetničko djelo i, konačno, projekcija sebe samog u fantastičnu scenu", piše LitHub.


Kako navode, ime Onfim je slovenska verzija grčkog imena Antimos. Vjeruje se da je sve svoje zapise napravio oko 1260. Na tri brezove kore zapisao je i svoje ime, dok su na ostalim, a ima ih šest ili sedam, samo crteži.

Arheolozi su u Novgorodu 1951. otkrili prvi ćirilični tekst na brezovoj kori, a onda još 1.200 njih. Neki naučnici, poput ruskog istoričara Valentina Janjina, procjenjuju da ih ima mnogo više, oko 20.000. Zbog nedostatka papira, pisali su na ovom materijalu i to tako što su ga grebali metalnim ili koštanim pisaljkama.

Prema tradiciji, knez Jaroslav je tokom posjete Novgorodu 1030. naredio da se 300 djece, starijih osoba i sveštenika obuči za dalje širenje pismenosti, pa je ovaj grad bio jedini srednjovijekovni grad uz Carigrad gdje pismeni ljudi nisu poticali samo iz slojeva sveštenstva i aristokratije.

"Nažalost, nema istorijskih dokaza šta se dogodilo sa Onfimom kada je odrastao? Da li je postao trgovac ili sveštenik? Da li je na kraju jahao konja i borio se sa neprijateljem? Iako ne znamo njegovu sudbinu, njegove 800 godina stare žvrljotine ostavile su veliki trag na istoriju", navodi LiveScience.