Ovih dana u Srpskoj primjetan je porast mijenjanja konvertibilnih maraka u evro. Ljudi maltene panično hrle u banke kako bi konvertovali novac. Stručnjaci za naš portal pojašnjavaju zašto je to tako. Pored toga, bilo je riječi i o berzi koja ovih dana varira prebrzo.
Kako se berza ljulja, tako i cijene variraju.
- U kratkom roku, berzansko more je i dalje uzburkano zbog neizvjesne geopolitičke situacije u Ukrajini, te su moguće žustre oscilacije cijena u oba pravca, skladno razvoju situacije. U dugom roku, narod može očekivati mirnije vode te postepeni rast cijena na berzi usljed olakšanja međunarodnih restrikcija u vezi korona virusa što bi trebalo oživiti ekonomiju i tržište rada. Pored toga, bitno je napomenuti i stimulativnu učestalu praksu najvećih svjetskih centralnih banaka, prvenstveno američkog FED-a i evropskog ECB-a, da kreiraju ogromne dodatne količine novca i upumpavaju ih u finansijski sistem kao odgovor na finansijske krize počevši od krize 2008. i ukjučujući krizu zbog Kovid-19, 2020. godine.
Najvažnija stvar koja nas je interesovala, jeste, koliko će se to variranje berze i cijena odraziti na novčanik stanovništva.
- Generalno se oscilacije cijena akcija na berzi na osjete u svakodnevnom životu. Ono što se definitivno osjeti je rast cijena energenata i hrane. To se pogotovo primijeti na primjerima nafte i brašna čija je cijena naglo skočila. Bitno je napomenuti da je Rusija treći najveći svjetski izvoznik nafte dok Rusija i Ukrajina spadaju među 10 najvećih svjetskih proizvođača brašna. Novčanik stanovništva je napadnut na dva fronta, jedan je povećana cijena goriva u svakodnevnom ličnom prevozu, a drugi je rast cijena hrane u marketima zbog skupljeg transporta namirnica. Pored toga, primjetan je i generalan rast cijena (inflacija) u posljednje dvije godine kao rezultat već spomenutog dodatnog kreiranja novca od strane svjetskih centralnih banaka.
Primjetan je porast mijenjanja konvertibilnih maraka u evro i narod koji skoro da panično mijenja valutu.
- Prvi razlog zašto bi ljudi kod nas htjeli posjedovati evre je taj što je kurs konvertibilne marke pouzdano usko vezan uz evro, a evro je daleko sigurnija valuta od konvertibilne marke u kriznim situacijama. Drugi razlog je taj što su domaći krediti u konvertibilnim markama dodatno vezani i izraženi u evrima kao dodatno osiguranje za banke u slučaju da konvertibilna marka krene oscilirati zbog bilo kojeg razloga. Držanjem evra umjesto npr. dolara u tom slučaju se izbjegava valutni rizik u vezi podmirenja postojećih kreditnih obaveza u smislu da valuta koju imamo na računu odgovara baznoj valuti u kojoj je izražen kredit, u ovom slučaju evro.
Još nas je zanimalo na šta na berzi treba najviše obratiti pažnju, te koji faktor najviše može uticati na život građana.
- Nagla velika promjena kursa valute na berzi najviše utiče na život građana, te države kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Pad kursa valute smanjuje kupovnu moć građana u smislu da je potrebno više jedinica te valute da se kupi ista količina strane robe. Nažalost, padovi vrijednosti valuta su češći od jačanja valuta poput švajcarskog franka. Sjetimo se samo hiperinflacije u Jugoslaviji 1993. godine i novčanice od 500 milijardi dinara sa likom Jovana Jovanovića Zmaja. Najbolji skoriji primjer nagle oscilacije valutnog kursa je pad vrijednosi ruske rublje prema dolaru za 100% u samo dvije sedmice od početka situacije u Ukrajini.
