Prema godišnjoj procjeni prijetnji koju je objavila PST, ruske obavještajne agencije planiraju intenzivirati svoje aktivnosti na norveškom arktičkom kopnu i otoku Svalbardu, gdje su strateški ciljevi vojne baze, savezničke vježbe i logistička infrastruktura koja podržava oslonac Norveške za Ukrajinu i snabdijevanje Evrope energijom, prenosi Index pozivajući se izvore iz Rojtersa.

Stručnjaci norveške tajne službe vjeruju da bi Moskva mogla nastaviti sa nadzorom razvedene norveške obale i mapiranjem kritične infrastrukture koristeći čak i civilna plovila za prikupljanje podataka, čime se pojačava zabrinutost oko ranjivosti ključnih elektroenergetskih i gasnih sistema.

Rizik od sabotaža i vrbovanja

PST je takođe istakao mogućnost da ruske obavještajne službe pokušaju sabotaže usmjerene protiv objekata i mreža koje podržavaju ukrajinsku odbranu i logističku potporu, ali i dodatnu prijetnju cyber-napada na civilnu infrastrukturu.

U izvještaju se navodi i da ruske agencije sve intenzivnije pokušavaju vrbovati ukrajinske izbjeglice u Norveškoj – posebno one koji imaju rodbinu ili imovinu u oblastima Ukrajine pod ruskom okupacijom – kako bi se koristili u obavještajne svrhe ili sabotirajuće operacije. U Norveškoj trenutno boravi oko 100.000 ukrajinskih izbjeglica, što PST ocjenjuje kao “značajan izazov”.

Geopolitički kontekst i odgovor Norveške

Norveška, članica NATO-a i jedan od najvećih evropskih dobavljača gasovoda, već je protjerala ruske obavještajne oficire koji su djelovali pod diplomatskim pokrićem i zatvorila veći broj svojih luka za ruska plovila kako bi suzbila mogućnosti za špijunažu i djelovanje.

Analitičari ocjenjuju da je ovaj potez dio šire slike rastućih hibridnih prijetnji – uključujući špijunažu, sajber-operacije i sabotaže – u uslovima stalnih tenzija zbog rata u Ukrajini.

Rusija negira optužbe

Ruske vlasti su dosljedno negirale bilo kakvu upletenost u planiranje sabotaža ili špijunske napade, odbacujući ovakve tvrdnje kao „zapadnu histeriju“ i politički motivisane optužbe.