Epstin je, prema tim spisima, pokazivao interes za kupovinu ove vrijedne nekretnine na Petoj aveniji.

Prepiska o kupovini „Titove vile“

Arhitektonski dragulj našao se u prepisci koju je Epstin vodio 10. decembra 2018. godine. Među objavljenim dokumentima nalazi se i imejl poslan Epstinu sa 26 fotografija vile, tlocrtom objekta, te isječkom iz teksta Njujork posta iz 2017. godine, u kojem se navodi da za 50 miliona dolara kupac može postati vlasnik jedne od posljednjih vila iz zlatnog doba Menhetna.

Istog jutra Epstin je dobio poruku od Dejvida Mičela, dugogodišnjeg investitora i finansijskog stručnjaka, u kojoj ga obavještava o velikom požaru u zgradi na adresi Peta avenija 854, gdje se nalazi Misija Srbije. U poruci je navedeno da bi to mogao biti povoljan trenutak za ponudu, ukoliko je i dalje zainteresovan.

Požar kao prilika za kupovinu

Prema dokumentima, komunikacija se potom nastavila putem SMS poruka. Epstin je dvojici sagovornika, čija su imena u spisima zatamnjena, poslao poveznicu na članak Njujork posta o požaru.

„Ambasada Srbije?“, upitao je Epstin, na šta je dobio odgovor: „Moja misija je javila.“ Epstin je zatim naveo da bi cijena sada mogla biti realnija, na šta mu je odgovoreno da će vjerovatno biti „znatno realnija“, ali uz napomenu da treba uračunati i visoke troškove obnove.

Prodaja vile i istorijska vrijednost

Iako je Epstin pokazivao interes, vila je prodana tek četiri godine kasnije, 2022. godine. Tada je agent kompanije Daglas Eliman, Tristan Harper, izjavio da je novi vlasnik kupio značajan dio istorije Njujorka. Dodao je i da je Josip Broz Tito, iako komunista, imao izuzetno istančan ukus kada je riječ o nekretninama.

Sukcesija i podjela novca od prodaje

Zgrada je prvi put ponuđena na prodaju 2017. godine, a u junu 2021. objavljeno je da je zaprimljena gotovinska ponuda od 50 miliona dolara, uz saglasnost država sljednica bivše SFRJ. Na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije, Srbiji pripada nešto manje od 40 odsto iznosa ostvarenog prodajom ove nekretnine.

Arhitektonske karakteristike i bezbjednosne specifičnosti

Prema ranijim podacima iz oglasa za prodaju, vila se prostire na četiri etaže sa dva krovna kata, ima 18 soba, šest kupatila i vinski podrum. Bila je prva zgrada sa dva električna lifta, koji su i danas u funkciji. Originalni enterijer je očuvan, a od 1969. godine objekat je pod zaštitom države i grada Njujorka.

Tokom Hladnog rata, prema navodima, u vili je postojala posebna prostorija na vrhu zgrade koju nije bilo moguće prisluškivati, dok su prozori okrenuti prema Petoj aveniji bili neprobojni. U trenutku prodaje, zgrada nije imala centralnu klimatizaciju, a plin je bio isključen nakon požara.

Istorijski vlasnici Bikmanove kuće

Prvi vlasnik objekta bio je guverner Long Ajlenda Robert Bikman Livingston, po kojem je zgrada poznata i kao Bikmanova kuća. Kasnije je u njoj živjela i Emili Vanderbilt Vajt, kćerka poznatog industrijalca Vilijama K. Vanderbilta i supruga bivšeg američkog ambasadora u Francuskoj i Italiji, Henrija Vajta, prenosi Blic.