Minimalna zarada od 1. januara raste na 13,90 evra po satu, dok se povećava i minimalna naknada za učenike u dualnom obrazovanju, sa rastom mjesečnih iznosa u svim godinama školovanja.

Paralelno sa tim, podiže se i granica za tzv. mini-poslove, pa će maksimalna mesečna zarada bez punih doprinosa u ovoj kategoriji iznositi 603 evra, u odnosu na ranijih 556 evra.

Troškovi javnog prevoza biće viši, jer cijena mjesečne karte za korišćenje regionalnog i lokalnog saobraćaja u cijeloj zemlji raste sa 58 na 63 evra.

Istovremeno, država uvodi poreska rasterećenja, uključujući povećanje osnovnog neoporezivog dijela dohotka na 12.348 evra, kao i rast poreskih olakšica za djecu.

Penzioneri bi od jula 2026. mogli da dobiju uvećanje penzija, koje se trenutno procjenjuje na oko 3,7 odsto, iako će konačnu odluku vlada donijeti tek u proljeće, u zavisnosti od ekonomskih kretanja i rasta zarada, prenosi Viršaftvohe.

Najavljeno je i uvođenje takozvane aktivne penzije, koja bi omogućila zaposlenim penzionerima da deo dodatnog prihoda ostvare bez plaćanja poreza.

Pored toga, cene emisija ugljen-dioksida u Njemačkoj će porasti sa dosadašnjih 55 evra po toni na raspon od 55 do 65 evra, što će se najdirektnije odraziti na troškove goriva i grijanja domaćinstava.

Za potrošače to znači umjereno, ali primjetno poskupljenje.

Prema procjenama auto-kluba ADAC, cijena benzina u 2026. mogla bi da poraste za oko tri centa po litru, dok se kod dizela očekuje nešto manji rast.

Kod grijanja se procjenjuje da bi lož-ulje moglo biti skuplje za oko tri centa po litru, dok bi gas poskupeo za oko 0,3 centa po kilovat-satu.