Predstavnici dobrotvornih organizacija upozoravaju da talas ljudi u nevolji ne jenjava, već naprotiv — postaje sve veći.

Među onima koji sve češće traže hranu su ukrajinske izbjeglice, porodice s djecom, ali i sve veći broj mladih i penzionera.

„Ponekad čujete penzionere koji kažu da imaju dvije sedmice do naredne penzije, a na računu samo dvadeset evra, dok moraju da kupe lijekove. Vrlo im je teško“, kazala je Sinika Bakman iz centra za pomoć u hrani Milipuro u Helsinkiju.

Problem dodatno pogoršava činjenica da se količina hrane koju prodavnice i veletrgovci doniraju naglo smanjila. Tradicionalni donatori sada radije sami prodaju robu kojoj ističe rok trajanja, umjesto da je ustupaju dobrotvornim organizacijama.

Prema podacima, 2024. godine finska država je obezbjeđivala pomoć u rasponu od 222 do 348 evra mjesečno, dok su isplate koje su uključivale hranu iznosile između 66 i 102 evra.

Humanitarne organizacije upozoravaju da bi, ako se ovaj trend nastavi, sve više građana u zemlji koja se decenijama hvalila svojim sistemom socijalne sigurnosti moglo ostati — bukvalno gladno.