Prije 47 godina svijet je šokirala jedna od najtragičnijih epizoda u istoriji čovječanstva. Krajem 1978. godine, u samoproglašenoj komuni nazvanoj Džonstaun, kojom je upravljao propovjednik Džim Džons, život je izgubilo više od 900 ljudi.

Događaj je u istoriji ostao zabilježen kao masovno ubistvo–samoubistvo koje je potreslo Sjedinjene Države i svijet.

Džim Džons osnovao je Peoples Temple, poznat na srpskom kao “Hram naroda”, u Indijanapolisu šezdesetih godina, a kasnije je preselio djelovanje u Kaliforniju. Hram naroda je na početku privlačio sljedbenike obećanjima socijalne pravde, rasne jednakosti i zajedničkog života, te je uključivao elemente hrišćanske jevanđelske propovijedi pomiješane sa ljevičarskom retorikom.

Sa vremenom su se, međutim, pojavile optužbe o zloupotrebi moći, prisilnom radu, zastrašivanju, ucjeni, konfiskaciji dokumenata i novca, i insceniranim “isceljenjima” koji su pojačavali Džonsovu kontrolu nad sljedbenicima.

Krajem 1977. i tokom 1978. Džons je, pod pritiskom rastuće paranoje i istraga, preselio veliki dio organizacije u udaljenu gvajansku oblast, gdje je uredio poljoprivrednu zajednicu koju su sljedbenici nazvali Džonstaun. Tamošnje okolnosti opisivane su kao izolacija, stroga disciplina i kontinuirane “provere lojalnosti”, uključujući i probe masovnog samoubistva koje su praktikovali ranije pod nadzorom vođa.

Preokret je uslijedio u novembru 1978. kada je američki kongresmen Leo Rajan otišao u Džonstaun da istraži navode o zlostavljanju. Tokom posete došlo je do tenzija na aerodromu, Rajan i nekoliko pratilaca su ubijeni dok su pokušavali da pomognu ljudima koji su željeli da odu. U tim trenucima ili ubrzo nakon njih, Džons je naredio ono što je šokiralo cijeli svijet, pripremljen je napitak pomiješan sa cijanidom koji je dat odraslima i djeci, više stotina ljudi je umrlo. Ukupan broj smrtnih slučajeva, prema zvaničnim procjenama, prevazilazi 900.

Džons je umro iste večeri, službeni podaci navode ranjavanje vatrenim oružjem. Decenijama kasnije, događaji u Džonstaunu i dalje se analiziraju, dokumentarci, knjige i stručni radovi ponovo razmatraju da li je riječ primarno o masovnom samoubistvu ili o organizovanom masovnom ubistvu, mnogi preživjeli i istraživači ističu da su okolnosti prisile, prijetnji i sistemske kontrole pretvorile čin u kolektivno ubistvo u kome su mnogi sljedbenici bili nesposobni da slobodno biraju.

Moderna istraživanja psihologije grupnog uticaja koriste Džonstaun kao upozoravajući primer mehanizama kolektivne manipulacije i opasnosti autoritarne harizme.

Džonstaun je ostavio trajne posljedice, porodice žrtava, preživjeli i javnost suočili su se sa pitanjima odgovornosti medija, vlasti i vjerskih lidera. Epizoda je promijenila i način na koji se proučavaju destruktivne grupe i mehanizmi kultova, od bezbjednosnih procedura prilikom istrage do akademskih pristupa prevenciji i prepoznavanja ranjivosti kod potencijalnih sljedbenika, prenosi Mondo.