Pismo je, kako pišu svetski mediji, lično predao njen muž Donald Tramp, a sadržaj se drži u tajnosti osim ključne poruke – da nijedna politička ambicija ne može biti važnija od života i sudbine dece.

Iako sadržaj pisma nije u potpunosti poznat, svjetski mediji spekulišu da je Melanija posebno naglasila sudbinu djece koja su tokom rata oteta iz Ukrajine i premeštena u Rusiju. Navodno je apelovala da Vladimir Putin pokaže ljudskost i omogući njihov povratak porodicama.

Ovaj gest izazvao je veliku pažnju i odmah podsjetio na trenutke iz prošlosti kada su prve dame, često u sjenci moćnih muževa, znale da svojim riječima ili potezima ublaže napetosti i pokažu lice humanosti u vremenu sukoba. Jer, istorija je već pokazala da ponekad upravo žensko srce umije da probije oklop ratne retorike.

Elenor Ruzvelt – glas savjesti poslije Drugog svjetskog rata


Eleanora Ruzvelt, supruga američkog predsjednika Frenklina Delana Ruzvelta, bila je prva dama koja je prevazišla protokol i postala moralni autoritet čitave epohe. Dok su ratne rane još bile svježe, Eleanora je neumorno pisala kolumne i držala govore o pravima žena, djece i izbjeglica.

Njena uloga bila je toliko snažna da je, i poslije muževljeve smrti, ostala simbol empatije i diplomatije. U Ujedinjenim nacijama, upravo ona je bila ključna figura u pisanju Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. To je bio njen način da kaže – politika možda stvara ratove, ali ljudskost stvara budućnost.

Žaklina Kenedi – most između Amerike i Sovjeta


Tokom Hladnog rata, svijet je bio na ivici nuklearne katastrofe. Dok su Džon Kenedi i Nikita Hruščov vodili napete pregovore, pojavila se Žaklina Kenedi – prva dama koja je svojim ponašanjem unosila dozu topline i smirenosti u odnose između dvije sile.

Njeno pismo Hruščovu nakon atentata na njenog muža, u kojem je istakla ljudsku dimenziju tragedije i apelovala na mir, ostalo je zapamćeno kao trenutak kada je emocija probila zid hladne politike. Za mnoge je upravo ona bila simbol toga da i u najtežim trenucima empatija može da odigra ulogu diplomatije.

Raisa Gorbačov – žensko lice perestrojke


U vrijeme kada su supruge sovjetskih lidera uglavnom bile skrivene od javnosti, Raisa Gorbačova iznenadila je cijeli svijet. Bila je obrazovana, elokventna i samouvjerena, pojavljujući se uz Mihaila Gorbačova na svim važnim sastancima sa Zapadom.

Kada su padali zidovi Hladnog rata, njen osmijeh i topli razgovori sa Nensi Regan ili Margaret Tačer predstavljali su simbol promjene. Dok je njen muž govorio o perestrojki i glaznosti, Raisa je bila živi dokaz da Sovjetski Savez ima i ljudsko lice – ono koje umije da sluša, saosjeća i gradi mostove.

Melanija kao nasljednica tih gestova


Kada je Melanija Tramp poslala pismo Vladimiru Putinu, mnogi su se iznenadili. Ali ako pogledamo unazad, videćemo da ona zapravo nastavlja tradiciju žena koje su znale da u ratne priče unesu ljudski glas. Bilo da je riječ o Eleanori Ruzvelt koja je vjerovala u univerzalna prava, Žaklini Kenedi koja je usred hladnoratovske drame pisala o miru, ili Raisi Gorbačovoj koja je kroz empatiju spajala Istok i Zapad – sve one pokazale su da i nježna riječ može ostaviti dubok trag u istoriji.

(Ona.rs)