Vašington, koji rukovodi politikom Ukrajine, odlučio se za eskalaciju sukoba sa Rusijom, odbacivši mogućnost pregovora, a svi evropski saveznici odmah su prihvatili te instrukcije, navodi "Geopolitika".
SAD nastavljaju da gaze sve "crvene crte" koje je Moskva jasno naznačila Vašingtonu, od prijema Finske i Švedske u NATO, preko jačanja isporuka sve ubojitijeg oružja Kijevu do "žmirenja" na diverzije i napade dronovima na rusku vojnu infrastrukturu na Krimu.
Ruska reakcija i dalje je uzdržana, i tokom operacija u Ukrajni i na diplmatskom polju, zbog čega Vladimir Putin trpi kritike u Rusiji.
O toj, krajnje rizičnoj politici Bajdenove administracije ili "plesu po ivici" govori i politički analitičar i profesor na Univerzitetu u Čikagu Džon Meršhajmer.
On je u poznatom mediju "Vanjska politika" dao krajnje upozoravajući prikaz aktuelnog stanja u Ukrajini u kontekstu borbe Rusije i SAD za tu zemlju.
Pri tome Meršhajmer smatra kako SAD moraju prestati da se "igraju vatrom", s obzirom da eskalacija prijeti nuklearnim ratom i upozorava kako Moskva po pitanju Ukrajine neće činiti ustupke Zapadu.
On smatra da su zapadni kreatori politike "postigli konsenzus o ratu u Ukrajini.
Oni vjeruju da će se "sukob zaustaviti u dugotrajnoj pat poziciji, a na kraju će oslabljena Rusija prihvatiti mirovni sporazum koji ide u prilog SAD i njihovim NATO saveznicima".
Istovremeno, zapadne diplomate priznaju da i Vašington i Moskva mogu eskalirati stanje kako bi stekli prednost ili spriječili poraz.
Oni, ipak, smatraju da se katastrofalna eskalacija može izbjeći, pošto malo ko zamišlja da će se američke snage direktno umiješati ili da će se Rusija upotrijebiti nuklearno oružje.
Takav stav Vašingtona i zapadnih saveznika Meršhajmer smatra "krajnje neozbiljnim" navodeći kako je rizik od eskalacije mnogo veći nego što se uobičajeno vjeruje.
"S obzirom na to da bi posljedice širenja sukoba mogle značiti veliki rat u Evropi, a možda čak i nuklearnu apokalipsu, postoji dobar razlog za posebnu zabrinutost", navodi američki analitičar.
On upozorava da su, s obzirom na odlučnost svake strane da postigne svoje ciljeve, male šanse za razuman kompromis.
Maksimalističko razmišljanje koje sada prevladava i u Vašingtonu i u Moskvi daje svakoj strani još veću odlučnost da postigne pobjedu na bojnom polju kako bi mogla diktirati uslove mogućeg mira.
Zapravo, nepostojanje mogućeg diplomatskog rješenja daje objema stranama dodatni podsticaj za napredovanje i eskalacije.
Meršhajmer upozoava da bi, ako stvari izmajnu kontroli, "količina smrti i razaranja mogla da premaši prag Drugog svjetskog rata".
"Suprotno uvriježenom mišljenju na Zapadu, Moskva nije ušla u Ukrajinu kako bi je osvojila i učinila dijelom Velike Rusije. Glavna briga Kremlja bila je spriječiti Ukrajinu da postane zapadno uporište na granici s Rusijom. Putina i njegove savjetnike posebno je zabrinuo mogući ulazak Ukrajine u NATO" - navodi američki analitičar.
Iako je ruska vojska nanijela ogromnu štetu Ukrajini, Moskva se dosad ustručavala dalje eskalacije sukoba kako bi u njemu ostvarila pobjedu. Putin nije povećao broj svojih oružanih snaga masovnim novačenjem.
"Rusi još nisu ciljali elektroenergetsku mrežu Ukrajine, što bi bilo relativno lako učiniti i nanijelo bi veliku štetu toj zemlji. Mnogi Rusi kude Putina što nije energičnije vodio operaciju", napomilje Meršhajmer.
On podsjeća da je Putin priznao te kritike, ali je jasno dao do znanja da će povećati vojnu komponentu, ako bude potrebno.
Bajdenova administracija trebala je sarađivati s Rusijom na rješavanju ukrajinske krize prije početka operacije u februaru.
Sad je prekasno za dogovor. Rusija, Ukrajina i Zapad zapeli su u strašnoj situaciji iz koje još nema očitog izlaza - procjenjuje američki analitičar, a prenosi "Geopolitika".
Ostaje samo nada da će čelnici obje strane voditi vojni sukob tako da izbjegnu njegovu katastrofalnu eskalaciju.
BONUS VIDEO:
