Visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj, okarakterisao je kao neprihvatljive uslove o bezbjednosnim garancijama koje je predstavila Rusija, i upozorio da se pregovori o tome ne mogu odvijati bez učešća EU.

- Svako ko želi da pregovara o budućoj bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi trebalo bi da razgovara sa Evropljanima. Evropska bezbjednost je naša bezbjednost, ovde se radi o nama - izjavio je Borelj u intervjuu za njemački list "Velt".

O toj temi, kako je naveo, ne mogu da pregovaraju samo dvije države, SAD i Rusija ili NATO i Rusija, "čak i ako Moskva to tako zamišlja".

- Sada nije poslijeratni period. Postoje neke evropske države koje nisu članice NATO-a. Ne bi trebalo da postoji Jalta-2 (Jaltska konferencija savezničkih sila 1945. godine), a ako (dođe do pregovora), onda bi to trebalo da bude Helsinki-2 - smatra šef evropske diplomatije.

- Ako Moskva, kako je najavljeno, namjerava da od januara razgovara o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi i bezbjednosnim garancijama, onda je to pitanje koje se tiče ne samo Amerike i Rusije. EU treba da učestvuje u tim pregovorima, jer takvi pregovori imaju smisla samo ako će se voditi u bliskoj saradnji i uz učešće EU - naglasio je Borelj.

On je dodao i da američki državni sekretar Entoni Blinken dijeli ovo mišljenje.

- Rusija želi da govori o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi bez uključivanja EU, ovo je apsurdno. Mi to ne prihvatamo - izjavio je on.

Borelj navodi i da je ruska strana prvi put predstavila svoj dnevni red u pisanoj formi, odnosno u formi ugovora.

- Prije toga se ovo nikada nije dešavalo. Ovo rade samo pobjednici, oni kažu ovo su moji uslovi. Zahtjevanje bezbjednosnih garancija i okončanje širenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda sa potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine - tvrdi Borelj.

On je napomenuo da ako do pregovora, kako je planirano, dođe, onda treba razgovarati ne samo o Ukrajini i širenju Alijanse.

- Moramo razgovarati o svim kršenjima ugovora od usvajanja Helsinškog završnog akta 1975. godine. Ne slažemo se sa mnogim dešavanjima u ruskoj spoljnoj politici i nekim događajima koje Moskva smatra svojom unutrašnjom stvari - izjavio je u intervjuu Borelj.

Među takvim događajima, on je naveo pitanje poštovanja ljudskih prava u Ruskoj Federaciji i situaciju oko Alekseja Navaljnog.

- Takva pitanja takođe treba pokrenuti tokom pregovora sa Moskvom - rekao je Borelj.

Osvrnuvši se na moguće ustupke Rusiji, Borelj je rekao da će se to videti, ali da EU "ne može da pravi kompromise u slučaju osnovnih principa".

- Teritorijalni integritet i pravo suverene države da sama odlučuje o pitanju saradnje sa drugim zemljama su principi o kojima se ne može pregovarati - zaključio je Borelj.