Administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa biće dozvoljeno da preduzme korake ka sprovođenju svog prijedloga o ukidanju automatskog državljanstva po rođenju u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon odluke Vrhovnog suda SAD.

Prema važećim pravilima, gotovo svaka osoba rođena na teritoriji SAD automatski stiče državljanstvo – što je poznato kao „državljanstvo po rođenju“. Međutim, Tramp je odmah po povratku u Bijelu kuću potpisao izvršnu naredbu kojom želi da to pravo ukine.

Uslijedile su brojne tužbe, a okružni sudovi su izdali nacionalne zabrane kako bi spriječili da ta naredba stupi na snagu, piše Sky News.

Vrhovni sud SAD je u petak, odnosom glasova 6 prema 3, odlučio da se suzbiju nacionalne zabrane, tako da se one primjenjuju samo na savezne države, grupe i pojedince koji su podnijeli tužbe.

To znači da Trampov prijedlog može barem djelimično da napreduje u državama koje ga nisu osporile. Tramp je presudu pozdravio na mreži Truth Social:

– Velika pobjeda u Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država! Čak je i prevara sa državljanstvom po rođenju, indirektno, teško pogođena. To je imalo veze sa bebama robova, a ne sa zloupotrebama našeg imigracionog procesa – poručio je Tramp.

Odluka se odnosi na slučajeve iz Merilenda, Masačusetsa i države Vašington, dok se u Nju Hempširu ova politika i dalje smatra blokiranom, zbog odvojene tužbe koja nije razmatrana pred Vrhovnim sudom.

Trampov plan podržava 21 savezna država, a odluka Vrhovnog suda se ne odnosi na ustavnost politike, već samo na to da li su niži sudovi imali pravo da je zaustave na nacionalnom nivou.

Ustav SAD garantuje državljanstvo svakome ko se rodi na američkom tlu, ali Tramp želi da to pravo važi samo za djecu roditelja koji su državljani ili stalni rezidenti SAD.

Ova odluka otvara mogućnost da se politika primjenjuje selektivno, ali i dalje ostavlja prostor za pravne sporove u pojedinačnim saveznim državama.

Trampova administracija je godinama bila u sukobu sa federalnim sudovima, zbog uvođenja nacionalnih zabrana protiv njegovih kontroverznih politika – među kojima su bile i povećane deportacije, ukidanje agencija, otpuštanje službenika i ciljanje univerziteta i firmi, piše Kurir.