Dvadesetčetvoročasovno zamračenje je okončano kada je libanska centralna banka dala zeleno svjetlo vladi da za 100 miliona dolara kupi gorivo potrebno za pokretanje termoelektrane, čije su rezerve nafte presahnule dan ranije.
[caption id="attachment_44375" align="alignnone" width="900"]
FOTO/SHUTTERSTOCK/MAMBYM[/caption]
Potpuni prekid struje u Libanu traje os subote u podne, a lokalni zvaničnici su, prvobitno, tvrdili da bi energetska kriza mogla potrajati i nekoliko dana.
Pomoć Libancima odmah je ponudio Iran koji je obećao dodatne pošiljke goriva, kao i izgradnju dvije nove termoelektrane.
Američki Stejt department je ovaj potez Teherana ocijenio kao "marketinški" i naveo da ovakve akcije neće dugoročno riješiti probleme sa kojima se već godinama suočava Liban.
Istovremeno sa energetskom, Liban pogađa i finansijska kriza zbog konstantnog pada vrijednosti lokalne funte.
Suštinski, libanske institucije raspale su se poslije serije afera i stravične eksplozije u kojoj je, u avgustu prošle godine, zbrisana luka u Bejrutu.
Nova libanska vlada položila je zakletvu 20. septembra, poslije više od godinu dana političke blokade, što je novi premijer Nadžib Mikati opisao kao "svjetlo na kraju tunela" – prilično ironično s obzirom da je ceremonija polaganja zakletve kasnila nekoliko sati zbog nestanka struje u parlamentu.
Krizu u koju je Liban zapao nakon eksplozije lučkih skladišta u Bejrutu, a zbog neuspjeha formiranja efikasne vlade, Svjetska banka je opisala kao jednu od najžešćih kriza modernog doba.
