KO JE OLAF ŠOLC - čovjek koji će naslijediti Merkelovu?

SPD Olafa Šolca osvojila je 25,7 odsto, stranka CDU Angele Merkel i njen kandidat Armin Lašet "skliznuli" su na istorijski minimum na saveznim izborima, sa osvojenih 24,1 odsto glasova. Zeleni, predvođeni Analenom Berbok, ostvarili su svoj najbolji rezultat, a prema prvim rezultatima su sa 14,8 odsto osvojili treće mjesto, našavši se tako ispred liberala (FDP), koji su sa 11,5 odsto takođe ostvarili napredak.

Ovi rezultati potvrdili su i predizborne prognoze, koje su Šolcu davale prednost u odnosu na Armina Lašeta. Već mesecima spekulisalo se ko bi među kandidatima mogao da odnese pobjedu i bude adekvatna zamena Merkelovoj.

Olaf Šolc, njemački ministar finansija i vicekancelar u Merkelinoj vladi za kratko vrijeme udahnuo je život svojoj partiji. Nakon godina opadajuće popularnosti od kada su posljednji put bili na vlasti pod Gerhardom Šrederom, kancelarom od 1998. do 2005. godine, SPD je konačno dobio izglede da bi njihov kandidat mogao da dođe na čelo jedne od najmoćnijih zemalja u svijetu.

Greške njegovih protivnika odigrale su ključnu ulogu u tome što je za kratko vrijeme postao favorit. Istraživači javnog mnjenja kažu da je CDU napravio veliku grešku što je Armina Lašeta izabrao za svog kandidata umjesto popularnog desničarskog rivala Markusa Zedera, lidera CSU-a (bavarske sestrinske stranke CDU-a). Lašet se posebno osramotio sebe i svoju stranku kada je uslikan kako se smije tokom posjete gradu pogođenom poplavama u julu.

Ko je zapravo Olaf Šolc

Rođen u Osnabruku u Donjoj Saksoniji. Šolc, čiji je otac radio kao menadžer za tekstilne kompanije, odrastao je u kao sva deca pripadnika radničke klase u Hamburgu. Pridružio se omladinskoj organizaciji SPD-a u srednjoj školi i ostao aktivan u partiji nakon što se preselio u Hamburg-Altonu, radnički okrugu poznat u to vrijeme kao leglo ljevičarskih agitatora.

On se u to vreme poistovećivao sa idejama marksizma i poput mnogih njegovih vršnjaka borio se protiv imperijalizma SAD -a.

Završio je studije prava i nastavio karijeru kao advokat baveći se radnim sporovima, ali je sve vrijeme bio aktivan član stranke.

Poslanik u njemačkom Bundestagu postao je 1998. godine, a dvije godine kasnije izabran je za šefa SPD-a u Hamburgu, tradicionalnom uporištu stranke.

Ubrzo nakon toga, Šolc je postao hamburški senator za unutrašnje poslove, ključno mesto koje u tom okrugu nadgleda policiju.

"On je borac"

Nakon što su socijaldemokrate izgubile na izborima u Hamburgu, Šolc se 2002. preselio u Berlin da postane generalni sekretar stranke, ova pozicija vremenom ga je učinila glavnim operativnim direktorom SPD-a.

Šolc čovek za koga je nedjeljnik Cajt, ukrstivši reči "Šolc" i "automat", smislio riječ "Šolcomat", nakon što se kao generalni sekretar SPD praktično isključivo izražavao tehnokratskim jezikom.

Bilo je to delikatno vrijeme. Pod tadašnjim kancelarom Šrederom, SPD je pokušavao da progura kontroverzni set reformi rada i socijalne zaštite poznatih kao Agenda 2010. Njegov posao bio je da ubijedi partijske skeptike, ali i čitavu javnost da je ova reforma važna za Nijemce.

Cijeli slučaj nije dobro prošao. Nakon što je Šreder bio primoran da podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke 2004. godine zbog reformi (ostao je kancelar još godinu dana), Šolc je takođe podnio ostavku.

Njegova podrška u hamburškom SPD -u je takođe je brzo isparila. Saveznici su mu rekli da će, ako se te godine ponovo kandiduje za predsjednika stranke, izgubiti, a on ih je poslušao.

"On je borac. Nikada nije izgubio svoju hrabrost i samouvjerenost. Uvijek je razmišljao unaprijed i planirao stvari", rekao je Bečet Algan, njegov frizer i partijski kolega koji ga poznaje više od 40 godina.

Nakon izbora 2009. i koalicije Merkelove sa SPD-om, Olaf je ponovo došao u centar politike, piše Telegraf.

Nakon kratkog boravka na mjestu ministra rada na kraju prve koalicije Merkelove sa SPD, on se ponovo našao bez posla nakon izbora u Njemačkoj 2009. godine, kada je njegova stranka ostala u opoziciji.

Nekoliko nedjelja nakon što je izgubio posao ministra, Šolc je proslavio svoj ponovni izbor za predsednika regionalnog ogranka SPD-a koji ga je protjerao godinama ranije. Uspio je da ujedini stranku iza sebe. Dvije godine kasnije vodio je SPD do pobede u Hamburgu i postao gradonačelnik.

Gradonačelnik Hamburga

On je tokom mandata uspio da obuzda rast stanarina, izgradio je po 10.000 novih stanova svake godine i uspio je da ukine školarine i naknade za brigu o djeci.

Hamburg, drugi po veličini grad u Njemačkoj, procvjetao je za vrijeme Šolca. Ipak, bilo je i velikih problema.

Tokom samita G20 2017. godine, vandali su divljali gradom, uništavajući izloge, paleći automobile i ostavljajući za sobom haos. Samit, koji je trebalo da prikaže Hamburg kao moderan, globalni grad, bio je potpuni fijasko.

Šolc je optužen da nije pripremio grad za navalu nasilnih demonstranata. Odgovorio je, kao i uvijek, odmjerenim tonom, a na kraju se izvinio građanima Hamburga zbog narušavanja bezbjednosti. Njegov položaj se nakon ovog izvinjenja ponovo oporavio.

On je takođe bio pod  istragom zbog povezanosti sa masovnom mrežom utaje poreza, poznatom kao "CumEk", koja je prevarila njemačku vladu za više od 30 milijardi evra.

Opozicione stranke u Hamburgu pokrenule su istragu i o događajima G20 i o aferi CumEk., Međutim, nisu našli jasne dokaze protiv Šolca.

David Stup koji istražuje skandal CumEk, rekao je da je Šolc vešt u prikrivanju kontroverzi.

"Kad god dođe do kritika, on je vrlo vješt u skretanju pažnje sa kritičnih pitanja",  rekao je Stup.

Šolc će morati ponovo da se pojavi pred istražnim odborom početkom sljedeće godine - potencijalno kao kancelar. Međutim, Stup i njegove kolege već su se pomirili sa činjenicom da to neće ništa promijeniti.

Šolc je od 2018. godine ministar finansija i vicekancelar u njemačkoj vladi. Kao direktni bliski saradnik Angele Merkel, mnogi su smatrali da je upravo on pravi kandidat za njenog nasljednika.