„Ovo povećanje je direktna posljedica konstantno visokog deficita“, koji iznosi 5,4 odsto BDP-a u 2026. godini, u poređenju sa prvobitno projektovanih 5,0 odsto, objasnilo je Ministarstvo, prenosi BFM.

U međuvremenu, Ministarstvo finansija je podnijelo prijedloge budžeta za 2027. godinu Visokom savjetu za javne finansije (HCFP), koji je zadužen za procjenu „kredibiliteta“ makroekonomskih projekcija.

Ovi nivoi duga su na najvišem nivou od 1995. godine, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije (INSEE).

U prvom kvartalu 2026. godine, ukupan dug je predstavljao 117,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, što ga čini najvećim dugom u evrozoni poslije Grčke i Italije, a tada je iznosio 3.536,1 milijardu evra.

Visina javnog deficita prvenstveno je posljedica „uzastopnih šokova“, kao što su rat na Bliskom istoku, suše i slično, koji su smanjili rast, a samim tim i javne prihode.

Povratak inflacije i rast državnih kamatnih stopa na tržištima čine preostalih 0,1 procentni poen smanjenja cilja deficita.

Francuska se trenutno zadužuje po stopi od 4,56 odsto, što je jedan procentni poen više od Njemačke.

U četvrtak je premijer Sebastijan Lekorni najavio planove za postizanje ušteda od 54 milijarde evra u budžetu za 2027. godinu, procjenjujući da bi se bez mjera štednje javni deficit približio 6,5 odsto BDP-a u 2027. godini.

Ministar ekonomije i finansija Rolan Leskir je ocijenio ovaj cilj kao „ambiciozan“, ali „jasno ostvariv“.

Nacrti državnog budžeta i budžeta socijalnog osiguranja biće predstavljeni Savjetu ministara 1. oktobra, prije nego što ih razmotri francuski parlament.

 

(ATV)