Ovim dogovorom okončani su mjeseci tenzija i prijetnji preuzimanjem teritorije silom, dok strateški važno arktičko ostrvo ostaje u sastavu Kraljevine Danske.

Prema najavama iz Vašingtona, sporazum Sjedinjenim Državama daje trajnu kontrolu nad bezbjednosnim i odbrambenim potrebama na Grenlandu. Tramp je potvrdio da će SAD odmah započeti proces širenja vojne infrastrukture na ovom mineralima bogatom području sa oko 56.000 stanovnika.

„Prema mojim uputstvima, sarađivali smo sa predstavnicima Danske i Grenlanda kako bismo garantovali da će SAD zauvijek imati potpunu mogućnost preduzimanja potrebnih koraka na Grenlandu radi osiguravanja i odbrane bezbjednosti Grenlanda i SAD. Osim toga, od sada nijedan američki protivnik više nikada neće moći imati bazu na Grenlandu, vojno prisustvo na Grenlandu niti provoditi osjetljiva ulaganja na Grenlandu bez našeg izričitog pisanog odobrenja“, dodao je.

Kabinet danske premijerke Mete Frederiksen saopštio je da će sporazum formalno potpisati predstavnici sve tri vlade tokom predstojeće Generalne skupštine UN, uz napomenu da je za punu primjenu još potrebna potvrda parlamenata u Kopenhagenu i Nuuku.

Frederiksen je naglasila da dokument u potpunosti priznaje suverenitet, teritorijalni integritet i pravo na samoopredjeljenje naroda Grenlanda i Danske, dok je premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen istakao da dogovor štiti interese sve tri strane.

1

Prema informacijama iz Stejt departmenta, sporazum izričito zabranjuje uspostavljanje vojnih baza državama koje nisu članice NATO-a, čime se direktno onemogućava bilo kakvo vojno ili investiciono prisustvo Kine i Rusije na Grenlandu. Američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je ovaj potez istorijskim uspjehom koji trajno osigurava sjevernoamerički odbrambeni prostor.

Ovaj diplomatski rasplet dolazi nakon višemjesečnih tajnih pregovora koji su uslijedili nakon oštre retorike iz Bijele kuće. Tramp je ranije u više navrata insistirao na kupovini ostrva te nije isključivao ni upotrebu vojne sile, što je izazvalo ozbiljne potrese unutar NATO saveza i oštre osude evropskih saveznika.

Za Trampa ovaj dogovor predstavlja značajan spoljnopolitički poen uoči predstojećih izbora za Kongres (midterms), u trenutku kada se njegova administracija suočava sa političkim pritiscima zbog vojnih operacija u Venecueli i sukoba sa Iranom, piše Tanjug.

SAD inače još od 1951. godine i potpisanog Odbrambenog ugovora sa Danskom održavaju vojno prisustvo na Grenlandu, gdje upravljaju svemirskom bazom Pitufik na sjeverozapadu ostrva, ključnom za sisteme ranog upozoravanja na raketne prijetnje i nadzor svemira.