Vlada je stoga odlučila da ukine telefonsko otvaranje bolovanja i uvede obavezu dostavljanja ljekarske potvrde već prvog dana bolesti, čime je otvorena jedna od najosjetljivijih ekonomskih i socijalnih tema u zemlji, prenosi Tanjug.

Problem sa zloupotrebom bolovanja prisutan je i u Srbiji, na šta su još prošle godine ukazivali u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Prema anketi PKS, u 133 kompanije provjeravano je korišćenje prava zaposlenih na bolovanje, kako bi se razmotrilo pokretanje vanrednog nadzora, opravdanost odsustava sa posla i usklađenost sa važećim propisima.

Najveći procenat odsustava sa rada zabilježen u januaru i julu

Najveći procenat odsustava sa rada zabilježen je u januaru i julu, a najviše podataka stiglo je iz Vojvodine, Šumadije, kao i iz Zapadne, Južne i Istočne Srbije, navodi se na portalu PKS "BizSrbija".

Po djelatnostima, najzastupljenije su metalska i elektroindustrija, tekstilna, biljno-prehrambena, šumarstvo i komunalne službe. U pojedinim kompanijama zloupotrebe bolovanja dostigle su takav nivo da su, tokom ljetnjih mjeseci, bili primorani da obustave rad u pogonima.

Srpska privreda rješenje ovog problema vidi u skraćenju perioda u kojem je poslodavac obavezan da isplati naknadu za bolovanje i u efikasnijim mehanizmima provjere privremene spriječenosti za rad, dosljednijem uvažavanju propisanih medicinskih standarda za određivanje bolovanja i dosljednoj primjeni zakona u pogledu kaznene politike.

Nova njemačka vlada ovu temu ne predstavlja kao pitanje discipline zaposlenih, već kao jedan od faktora koji utiču na međunarodnu konkurentnost zemlje.

Merc je više puta istakao da je Njemačka posljednjih godina izgubila dio svoje ekonomske snage u odnosu na Sjedinjene Američke Države i azijske privrede, a da je rast broja dana provedenih na bolovanju jedan od razloga zbog kojih kompanije teže održavaju produktivnost.

Prema izvještaju njemačke vlade, koji prenosi Bild, svaki zaposleni u Njemačkoj tokom 2024. godine bio je odsutan sa posla u prosjeku 20,8 dana. To je gotovo četiri dana više nego 2020. godine.

Na nivou cijele zemlje to znači čak 881,5 miliona dana bolovanja tokom samo jedne godine.

Proizvodni gubici izazvani odsustvom zaposlenih dostigli prošle godine 134 milijarde evra

Prema podacima njemačke vlade, proizvodni gubici izazvani odsustvom zaposlenih dostigli su prošle godine 134 milijarde evra, dok su troškovi naknada zarada tokom bolovanja porasli na 72,3 milijarde evra.

Ukupno, bolovanja su njemačku privredu koštala više od 200 milijardi evra. Posebno zabrinjava činjenica da troškovi nastavljaju da rastu. Još 2020. godine proizvodni gubici procjenjivani su na 87 milijardi evra, što znači da su za svega nekoliko godina povećani za gotovo 50 milijardi.

Istovremeno, izdaci za isplatu zarada zaposlenima na bolovanju porasli su za više od 15 milijardi evra, odnosno za 26,4 procenta.

Prema podacima iz vladinog izvještaja, svaki izgubljeni radni dan poslodavce je prošle godine koštao prosječno 152 evra, što je 28 evra više nego prije pet godina.

Za zemlju čija se ekonomija već suočava sa slabijim industrijskim rastom, manjkom radne snage i rastućom međunarodnom konkurencijom, ovakvi troškovi postali su ozbiljno pitanje ekonomske politike.

U središtu cijele rasprave nalazi se takozvana "telefonische Krankschreibung", odnosno mogućnost da zaposleni dobije potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad bez odlaska u ordinaciju.

Ova praksa uvedena je tokom pandemije virusa korona kako bi se smanjili kontakti među pacijentima i rasteretile zdravstvene ustanove. Od decembra 2023. godine postala je trajno pravilo za lakše bolesti poput prehlade, gripa ili blažih virusnih infekcija.

Telefonsko bolovanje moguće uz posebne uslove

Telefonsko bolovanje moguće je samo ako je pacijent već registrovan kod izabranog ljekara, odnosno ako je u toj ordinaciji liječen u prethodne dvije godine.

Ljekar tokom telefonskog razgovora procjenjuje simptome i može da izda bolovanje u trajanju do pet kalendarskih dana. Takvo bolovanje ne može ponovo da se produži telefonom. Za nastavak odsustva zaposleni mora lično da dođe na pregled.

Ipak, njemačka vlada smatra da je upravo ovaj sistem otvorio prostor za zloupotrebe i da predstavlja jedan od razloga povećanog broja bolovanja.

Privredna udruženja uglavnom podržavaju namjeru vlade. Dok s druge strane, sindikati i dio medicinske struke oštro kritikuju najavljene promjene.

Za vladu Fridriha Merca visoka stopa bolovanja predstavlja pokazatelj da postojeći sistem više nije održiv, dok je za sindikate to pokušaj da se odgovornost za strukturne probleme njemačke ekonomije prebaci na zaposlene.

(Tanjug)