Kandidate su nominovale države članice UN, a proces izbora vodi Savjet bezbjednosti UN (SB UN), koji će predložiti jednog kandidata Generalnoj skupštini, navodi Rojters.

Savjet bezbjednosti koristi tajno glasanje dok se ne postigne konsenzus, a konačni izbor zahtijeva saglasnost pet stalnih članica sa pravom veta – SAD, Rusije, Kine, Francuske i Velike Britanije, prenosi Srna.

Rafael Grosi, veteran argentinske diplomatije i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, ističe potrebu za reformom UN i većom efikasnošću organizacije.

Mišel Bašele, bivša predsjednica Čilea i bivša visoka komesarka UN za ljudska prava, fokusira se na obnavljanje povjerenja u UN.

Rebeka Grinspajn, bivša potpredsjednica Kostarike i sadašnja sekretarka Konferencije UN za trgovinu i razvoj, zagovara hrabrost i reforme za očuvanje uloge UN u miru i razvoju.

Maki Sal, bivši predsjednik Senegala, ističe potrebu za modernizacijom i efikasnijim odgovorom UN na izazove 21. vijeka.

Sar: Savjet bezbjednosti UN da označi Hezbolah kao terorističku organizaciju

Generalna skupština je, podsjeća Rojters, u septembru 2025. usvojila rezoluciju kojom se od kandidata traži da objave svoje vizije i izvore finansiranja, a kandidati koji već imaju funkcije u UN treba da razmotre privremeno suspendovanje svojih aktivnosti kako bi se izbjegli sukobi interesa.

Generalni sekretar UN je „glavni administrativni službenik“ organizacije, kombinujući ulogu diplomate, izvršnog direktora i zagovornika globalnih pitanja, pojašnjava Rojters.

Trenutni generalni sekretar Antonio Gutereš nadgleda više hiljada civilnih zaposlenih i 11 mirovnih operacija, sa godišnjim budžetom UN od 3,45 milijardi američkih dolara i budžetom mirovnih misija od 5,4 milijarde dolara.

U sve većem broju zagovara se izbor prve žene na ovu funkciju u 80-godišnjoj istoriji UN, a rezolucija Generalne skupštine poziva zemlje da ozbiljno razmotre kandidature ženskih kandidata.

(Srna)