U tamnom kaputu i sa sunčanim naočarima ostavljao je utisak čovjeka koji drži stvari pod kontrolom, poručujući da „hrabar narod, hrabri zvaničnici i hrabri lideri“ ne mogu biti poraženi.

Samo četiri dana kasnije – bio je mrtav.

Prema dostupnim informacijama, izraelske obavještajne službe locirale su ga u skrovištu na periferiji Teherana i likvidirale preciznim raketnim udarom. Istog dana ubijen je i Golamreza Solejmani, komandant milicije Basidž, nakon što je njegova lokacija otkrivena zahvaljujući dojavi.

Sistematska kampanja protiv iranskog bezbjednosnog aparata

Ove operacije dio su šire strategije Izraela, čiji cilj nije samo vojni udar, već razgradnja kompletnog bezbjednosnog sistema Irana.

Od početka sukoba ispaljeno je oko 10.000 projektila na hiljade ciljeva, uključujući više od 2.200 meta povezanih sa Revolucionarnom gardom i drugim bezbjednosnim strukturama.

Procjene govore o hiljadama poginulih i ranjenih, što dodatno destabilizuje unutrašnji sistem države.

Taktika pritiska: Izbacivanje iz baza pa eliminacija

Izraelska taktika zasniva se na konstantnom pritisku i praćenju kretanja bezbjednosnih snaga.

Pripadnici iranskih struktura najprije se izbacuju iz svojih baza, zatim se prate na nova mjesta okupljanja, a potom i u improvizovana skrovišta, gdje ponovo postaju mete napada.

Cilj ovakvog pristupa je iscrpljivanje sistema, destabilizacija vlasti i slanje jasne poruke stanovništvu da niko više nije siguran.

Rat započeo udarom na vrh režima

Sukob je eskalirao nakon što je izvršen udar na sam vrh iranske vlasti, uključujući ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija, čime je otvorena nova faza sukoba.

U koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uništeni su ključni raketni sistemi i protivvazdušna odbrana Irana, čime je dodatno oslabljen vojni kapacitet zemlje.

Podjela uloga: SAD gađaju infrastrukturu, Izrael unutrašnje strukture

Nakon početnih udara uslijedila je jasna podjela operacija.

Dok su Sjedinjene Američke Države fokus stavile na vojnu i industrijsku infrastrukturu, Izrael se usmjerio na unutrašnje strukture moći – policiju, specijalne jedinice i paravojne formacije.

Već u prvim danima sukoba, izraelski avioni sistematski su uništavali komandne centre Revolucionarne garde i Basidža.

Napadi na skrovišta i masovne gubitke

Nakon uništavanja baza, iranske vlasti pokušale su da reorganizuju snage u alternativnim objektima, uključujući sportske hale i stadione.

Međutim, obavještajne službe brzo su otkrile ovu taktiku, a napadi su uslijedili tek kada bi se ti objekti popunili.

Jedan od najtežih udara bio je napad na stadion Azadi, gdje su, prema izvještajima, ubijene stotine pripadnika bezbjednosnih snaga.

Psihološki rat: Upozorenja prije likvidacija

Paralelno sa vojnim operacijama vodi se i intenzivan psihološki rat.

Izraelski operativci navodno direktno kontaktiraju iranske komandante, upozoravajući ih da će, ukoliko ne promijene stranu ili ne podrže narod, dijeliti sudbinu svojih nadređenih.

U pojedinim presretnutim komunikacijama, agenti poručuju da znaju sve o svojim metama i da su već na listi za eliminaciju.

Ovakve poruke dodatno utiču na pad morala unutar bezbjednosnih struktura, čiji pripadnici više nemaju osjećaj sigurnosti.

Strah i nesigurnost širom Irana

Pod stalnim napadima, sistem počinje da pokazuje znakove pucanja.

Policija je djelimično paralizovana, svakodnevni život građana otežan, a sve veći broj ljudi napušta objekte iz straha da bi mogli postati meta.

Izrael istovremeno sve više koristi dronove i dojave građana, čime održava kontinuiran pritisak i osjećaj nesigurnosti širom zemlje.

Neizvjestan ishod sukoba

Ipak, krajnji ishod sukoba ostaje neizvjestan.

Vojni analitičari upozoravaju da je izuzetno teško srušiti režim isključivo vazdušnim udarima, te da bi, ukoliko opstane, vlast u Teheranu mogla izaći iz sukoba još radikalnija.

S druge strane, procjene ukazuju da kombinacija ekonomskog sloma i rastućeg nezadovoljstva građana može dovesti do mogućeg kolapsa sistema.

Kako ističu analitičari, ključ budućih dešavanja nalazi se u rukama samih građana Irana, koji iz dana u dan svjedoče slabljenju državnog aparata.

Jedno je sigurno – rat između Izraela i Irana ulazi u novu, neizvjesnu fazu, u kojoj se paralelno vode i vojni i psihološki sukobi.