Poznato je da kamere na telefonima mogu biti hakovane i zloupotrebljene za špijuniranje. Mnogi se pitaju – ako premijer Izraela, zemlje koja ima pristup vrhunskim špijunskim i anti-hakerskim tehnologijama, mora da preljepljuje kameru, koliko su onda bezbjedni obični građani?

Izrael, koji je zajedno sa Amerikom napao Iran, poznat je po svojim kapacitetima u sajber-ratovanju i sajber-bezbjednosti.

Od navodnih operacija Mosada, preko sabotiranja komunikacionih uređaja Hezbolaha, uključujući eksplozije pejdžera, kompromitovane voki-tokije i mobilne telefone, pa do špijunskog softvera Pegasus, koji omogućava daljinski nadzor pametnih telefona, lista je duga.

Ipak, izraelski premijer Benjamin Netanjahu i dalje smatra da je potrebno da fizički pokrije kameru svog telefona. Nedavne fotografije na kojima se vidi traka preko kamere pokrenule su talas pitanja.

Ako premijer Izraela, zemlje sa jednim od najrazvijenijih sistema za sajber-operacije, ne može u potpunosti da vjeruje bezbjednosti svog telefona, kako onda obični ljudi mogu biti sigurni da ih neko ne nadzire preko sopstvenih uređaja?

Kako je jedan korisnik napisao:

"Ako neko poput Netanjahua, okružen bezbjednosnim službama poput Šin Beta i Mosada i vojnim kontraobavještajnim sistemima, hoda sa fizički blokiranom kamerom na uređaju koji koristi vlasnički softver, ako elite koje upravljaju državama ne vjeruju sopstvenim telefonima, zašto mislite da je vaš bezbjedan?"

Kamere mobilnih telefona mogu biti daljinski hakovane

Investitor i influenser Mario Navfal upitao je na mreži X:

"Zašto Netanjahu ima traku preko kamere? Od koga se plaši? Ako premijer Izraela smatra da je to potrebno, šta to znači za prosječnog čovjeka?"

Podsjetimo, izraelska Nacionalna uprava za sajber-bezbjednost tokom 2025. godine obradila je više od 26.000 sajber incidenata.

Iako nije poznat tačan razlog zbog kojeg Netanjahu drži kameru telefona preljepljenu, poznato je da kamere mobilnih telefona mogu biti daljinski hakovane i aktivirane bez znanja vlasnika. Taj proces naziva se "camfecting".

Iranska hakerska grupa Handala je početkom januara tvrdila da je provalila u telefon bivše ministarke pravde Ajelet Šaked i objavila fotografije na kojima je u vojnoj uniformi, sa porodicom, na društvenim događajima i radnim sastancima, prenosi YNet News.

Ista grupa navodno je tvrdila da je pristupila i telefonu šefa kabineta premijera Netanjahua, Cakija Bravermana. U arapskim medijima pojavile su se spekulacije o mogućem hakovanju, što je dodatno podgrijalo interesovanje za fotografije premijerovog telefona.

Šta je "camfecting"?

Camfecting je oblik sajber-napada u kojem hakeri daljinski pristupaju i kontrolišu kameru uređaja – bilo da je riječ o veb-kameri na računaru ili kameri mobilnog telefona - bez znanja i pristanka korisnika. Cilj je tajni nadzor, odnosno snimanje fotografija, video-materijala ili zvuka u svrhe poput špijunaže, iznude ili ucjene.

Napad se najčešće sprovodi instaliranjem malvera, na primjer trojanca prikrivenog kao legitimni softver, prilog u imejlu ili zlonamjerna aplikacija. Kada se jednom instalira, može neprimjetno aktivirati kameru, ponekad i bez uobičajenih indikatora da je kamera uključena.

Kako navodi kompanija Norton, camfecting se dešava kada sajber-kriminalci pristupe kameri bez znanja korisnika, najčešće uz pomoć malvera, posebno tzv. RAT (Remote Access Trojan) programa.

Camfecting je postao značajna bezbjednosna prijetnja tokom 2010-ih, kada su lap-topovi masovno počeli da se proizvode sa ugrađenim kamerama. Još 2013. godine Markus Tomas, bivši pomoćnik direktora FBI-ja za operativne tehnologije, izjavio je za "Washington Post" da SAD imaju mogućnost da uključe kameru na laptopu bez znanja korisnika.

Kako se zaštititi?

Najjednostavniji način da spriječite da vas neko špijunira putem kamere jeste upravo ono što radi Netanjahu - fizički prekriti kameru trakom.

Pored toga, postoje i dodatne mjere zaštite:

  • Redovno ažuriranje operativnog sistema kako bi se zatvorile bezbjednosne ranjivosti
  • Provjera i ograničavanje dozvola aplikacija - aplikacijama kojima kamera nije neophodna treba ukinuti pristup
  • Izbjegavanje sumnjivih linkova i priloga u mejlovima, kao i preuzimanje aplikacija isključivo iz zvaničnih prodavnica
  • Korišćenje jakih lozinki i izbjegavanje javnih Wi-Fi mreža bez VPN zaštite

Za većinu korisnika osnovna "sajber higijena" - redovna ažuriranja, pažljivo upravljanje dozvolama, snažne lozinke i VPN - dovoljna je da spriječi pokušaje camfectinga. A ako sve drugo zakaže, komad trake preko kamere onemogućiće svaki pokušaj zloupotrebe, piše Blic.