Prema najnovijim istraživanjima, upotreba kokaina u Hrvatskoj u posljednjih 13 godina porasla je čak pet puta, što odražava širi evropski trend povećane potrošnje ove droge. Podaci iz 2023. godine pokazuju da je kokain, odmah nakon kanabisa, najčešće konzumirana ilegalna supstanca u zemlji.
Rast upotrebe kokaina među mladima
Rezultati istraživanja o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci u Hrvatskoj pokazuju da je kokain najviše zastupljen među osobama između 25 i 34 godine (4,6 odsto), 35 i 44 godine (3,9 odsto) te među mladima od 15 do 24 godine (3,6 posto).
Posebnu zabrinutost izazivaju podaci Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine, prema kojima Hrvatska premašuje evropski prosjek u konzumiranju ilegalnih droga među adolescentima. Čak 22 posto učenika u dobi od 15-16 godina barem jednom je probalo neku psihoaktivnu supstancu.
Evropske zapljene kokaina premašile one u SAD-u
Podaci iz 2022. godine pokazuju da je u Evropskoj uniji zaplijenjeno 323 tone kokaina, dok je godinu ranije taj broj iznosio 303 tone. Najveće količine zaplijenjene su u Belgiji, Španiji i Nizozemskoj, koje su ključne tačke za krijumčarenje droge zbog velikih luka.
“Europske zapljene sada premašuju one u SAD-u, koje se povijesno smatraju najvećim svjetskim tržištem kokaina”, istakao je Željko Petković, pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema njegovim riječima, kokain je u posljednjih 12 mjeseci koristilo oko 1,4 odsto ili četiri miliona odraslih Evropljana, dok je ukupan broj ljudi koji su ikada konzumirali kokain 15,4 miliona, što čini 5,4 odsto populacije.
Sve češća kombinacija droga povećava rizike
Stručnjaci upozoravaju da se sve veći broj korisnika ne ograničava samo na jednu supstancu, već istovremeno konzumira više psihoaktivnih tvari. Politoksikomanija, odnosno kombinacija različitih droga, postala je pravilo umjesto izuzetka.
“Kombinacije kokaina s alkoholom ili sedativima poput benzodiazepina mogu dramatično povećati zdravstvene rizike, maskirajući efekte pojedinih supstanci i povećavajući mogućnost predoziranja. Takođe, u sve više zemalja prijavljena je intravenska upotreba kokaina i konzumacija crack kokaina”, upozorava Petković.
Takođe, kretanja na tržištu kanabisa izazivaju nove izazove za evropske zemlje. “Sadržaj THC-a u hašišu se udvostručio u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti, dok je koncentracija THC-a u biljnom kanabisu ostala stabilna”, navodi Petković.
Pojava novih psihoaktivnih supstanci
Evropski sistem ranog upozoravanja u 2023. godini zabilježio je devet novih sintetskih kanabinoida, od kojih su četiri bila polusintetska.
“Najčešće detektovani polusintetski kanabinoid bio je HHC, koji je 2022. godine prvi put prijavljen u Europi. Iako su podaci o njegovim efektima na ljudsko zdravlje ograničeni, postoje izvještaji o trovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice s HHC-om”, istakao je Petković.
Od marta 2024. godine, HHC je klasifikovan kao kontrolisana supstanca u najmanje 18 država članica EU. Procjene pokazuju da 1,3 posto odraslih Europljana ili 3,7 miliona ljudi svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis.