Hrvatski sabor danas će raspraviti konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja Zakona o matičnom, 1. januara 2023. godine, prestaju određivati matični brojevi građana.

- Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam. Naime, osobi koja je preminula prije 31. decembra 2008.g. odnosno osobe koje su nestale/stradale tokom Domovinskog rata ili članovi porodica stradalih iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja - stoji u Zakonu.

Katić: Neće se tražiti matični broj građana u javnim ili privatnim institucijama


Državni tajnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova Žarko Katić izjavio je da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.

- Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegovog traženja bilo koje javne ili privatne institucije - rekao je Katić tokom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.

Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL) kojeg je zanimalo ima li bilo ko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).

Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1. januara 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.

S obzirom na to da je OIB ušao u punu primjenu, institucije s njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.

Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.

Tokom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom broju. Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i dalje imati dvostruku evidenciju kod nekih državnih tijela i banaka jer još uvijek građani, kada žele otvoriti tekući račun u banci, moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.

Nakon 46 godina postaje istorija


JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja. U JMBG-u su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol.

Od 2009. uveden je novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB), koji mijenja JMBG, ali su u prelaznom razdoblju oba broja bila u upotrebi. Iako se danas isključivo koristi OIB, JMBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.

Šta stoji iza 13 brojeva JMBG-a?


U 13 brojeva JMBG-a su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam brojeva JMBG-a označava vaš datum rođenja, dva broja nakon toga su oznaka regije rođenja, sljedeća tri broja označavaju spol i redni broj, a zadnji, 13. broj je kontrolni broj.

BONUS VIDEO: