„Trebali bismo napraviti grupu za nas domaće siromahe: Apartmani do 50 evra u sezoni. Ima nas kojima ne trebaju luksuzne plahte, veš-mašine i slično. Samo želimo malo uživati u moru sa svojom djecom nekoliko dana. Dosta nas radi za minimalac. Ne želim nikoga uvrijediti – ko ulaže u apartman, neka slobodno to i naplati. Ali, šta je s nama koji ne tražimo luksuz?“, iskreno se zapitao jedan potencijalni hrvatski turista u Fejsbuk grupi „Apartmani do 50 evra“ (koji se zaista mogu pronaći, ali uglavnom van sezone).

Je li uspio pronaći svoje mjesto pod suncem za manje od 50 evra dnevno, nije poznato, ali je sigurno da sličan osjećaj dijele mnogi građani Hrvatske koji se suočavaju s visokim jadranskim cijenama. Za odmor na Jadranu danas je, kažu, potrebno i dvostruko više novca nego prije pandemije, što osjećaju i oni koji, za razliku od gospodina s početka, traže i malo luksuza. Sve je poskupjelo – i građanima Hrvatske je skupo ostati kod kuće, a jadranski iznajmljivači znatno su doprinijeli toj opštoj skupoći.

Prema podacima Eurostata, cijene hotela i restorana u Hrvatskoj, koje su 2019. bile gotovo 18% ispod prosjeka Evropske unije, u naredne četiri godine porasle su 16% iznad tog prosjeka – što je bio najveći skok cijena u cijeloj EU. U isto vrijeme, u konkurentskim mediteranskim zemljama, cijene su u odnosu na evropski prosjek čak pale za 2%. Iako su prošle godine hrvatske cijene još bile 4,6% ispod prosjeka EU, bile su i 4,1% više od prosjeka mediteranske konkurencije.

Ova razlika sve više smeta evropskim turistima koji su navikli da je Hrvatska povoljnija od njihovih matičnih zemalja, ali i gostima iz Hrvatske, jer se u mnogim susjednim mediteranskim državama može ljetovati s manje novca. U Evropskoj uniji, iznadprosječne hotelske i restoranske cijene bilježe samo Francuska i Italija – 10% i 6,9% više od EU prosjeka. Iako Hrvatska još nije premašila taj prosjek, u 2024. godini je cijenama ostavila iza sebe Španiju, Portugal, Grčku, Kipar, Maltu, Crnu Goru, Tursku i Albaniju. Cijene na Jadranu nastavljaju rasti i ove godine.

Dok su hoteli u mediteranskim zemljama EU poskupjeli prosječno 3,9%, u Hrvatskoj je taj rast iznosio 4,6%. Više su poskupjeli jedino hoteli u Francuskoj (8,4%) i Grčkoj (6,7%). Gledano iz ugla gostiju sa skromnijim budžetom – opcija na hrvatskom Jadranu sve je manje.

No, kako ističe analitičarka dr. Sanja Čižmar za večernji.hr, konkurentnost hrvatskih hotela još nije ugrožena.

„Kako Hrvatska ima relativno mali broj hotela, potražnja je i dalje visoka. Takođe, u posljednjih nekoliko godina dosta se ulagalo u hotele, naročito one u sastavu hotelskih korporacija, i vidimo da takvi objekti nemaju problema s popunjenošću“, navodi Čižmar, dodajući kako ovog ljeta cijene spuštaju samo hoteli u koje nije ulagano.

„No zabrinjava rast cijena u domaćim restoranima, koji je u prvih šest mjeseci ove godine čak 75% veći od prosječnog rasta cijena restorana u mediteranskim članicama EU. Kod nas su cijene restorana u tom razdoblju rasle 8,6%, dok je prosjek za te zemlje iznosio 4,9%. Lani su hrvatski restorani takođe bilježili natprosječan rast – 10,2%, dok su ostale mediteranske zemlje imale prosjek od 4,2%. Pitanje je da li je ovako snažan rast cijena opravdan povećanjem ulaznih troškova ili stvarnim unapređenjem kvaliteta i doživljaja za gosta. Osjeća li gost da je dobio vrijednost za novac? Ugostiteljska ponuda ima veliku ulogu u formiranju ukupnog dojma o Hrvatskoj kao konkurentnoj turističkoj destinaciji“, upozorava Čižmar.

Da se situacija promijenila lako je primijetiti – dovoljno je ući u bilo koju prodavnicu duž Jadrana. Prema podacima turističke agencije Novasol, odmori u konkurentskim destinacijama često ispadaju povoljniji, ako se izuzmu troškovi prevoza. Na primjer, porodica s dvoje djece koja bi u srcu sezone boravila u apartmanu blizu mora, u Hrvatskoj bi po noći trebala izdvojiti 145 do 175 eura. U Italiji i Španiji sličan apartman koštao bi 150 do 190 evra. U Turskoj za isti nivo usluge treba 100 do 130 evra, a povoljnije je i u Crnoj Gori, dok se u Albaniji može pronaći smještaj za oko 80 evra. Ako se četvoročlana porodica odluči za samostalnu kuću za odmor, u Hrvatskoj bi platila 260 do 350 evra po danu, u Italiji i Španiji 270 do 370 evra, dok bi ista kuća u Turskoj koštala 200 do 270 evra, a u Albaniji rijetko koja prelazi 220 evra.

Prema Novasolu, svakodnevni troškovi odmora u Hrvatskoj takođe su među višima. Večera u restoranu srednje kategorije košta 20 do 30 evra, dok u Turskoj ista večera iznosi 15 do 20 evra. Ležaljke i suncobrani na hrvatskim plažama dostižu cijene od 25 do 30 evra dnevno, dok se u Turskoj, Albaniji i nekim dijelovima Crne Gore mogu iznajmiti za 10 do 15 evra.

Ipak, većina građana Hrvatske, kao i svake godine, izabraće domaće more. Putovanja nikada nisu bila češća, a prošle godine domaćih turista bilo je čak tri miliona. No tek će podaci o turističkoj potrošnji pokazati koliko su građani zaista mogli izdržati jadranske cijene. Prema podacima o fiskalnim računima, u prvoj polovini godine fiskalizovano je četiri posto više računa nego lani, koliko je iznosio i porast broja gostiju, dok je ukupna vrijednost računa porasla za čak 13%, piše Večernji.hr.