Dug opšte države krajem februara ove godine iznosio je 344.2 milijarde kuna, što je za 13.7 milijardi ili 4.1 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a analitičari RBA očekuju njegov daljnji rast u apsolutnom iznosu zbog rastućih potreba za financiranjem.

Na mjesečnom nivou, dug se nije značajnije mijenjao, odnosno bio je za 878 milijuna kuna ili 0.3 posto viši u odnosu na kraj februara, podaci su HNB-a.

"Očekujemo nastavak rasta"


Doprinos porastu duga opšte države u februaru u odnosu na godinu ranije došao je od obje komponente javnog duga. Inostrana komponenta, naime, porasla je 5.2 milijarde kuna odnosno 4.6 posto u odnosu na februar 2021. godine, dosegnuvši razinu od 117.5 milijardi kuna. Unutrašnja komponenta na kraju februara iznosila je 226.7 milijardi kuna te je bila viša 8.4 milijarde ili 3.9 posto na godišnjoj razini.
"U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za finansiranjem, pri čemu prije svega mislimo na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plata, u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog uticaja rasta cijena na potrošače i privrednike", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria.

No dodaju i da će nastavak oporavka privredne aktivnosti, iako sporijom dinamikom, zadržavati omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u idućim godinama pred nama. Takođe, napominju da iako se fiskalni rizici povećavaju, očekuju zadržavanje manjka opšte države na nivou od 3 posto BDP-a.

Podsjetimo, nakon rebalansa proračuna vlada ove godine očekuje manjak u proračunu opšte države od 13.4 milijarde kuna ili 2.8 posto BDP-a, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76.2 posto BDP-a ili za 3.6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.

BONUS VIDEO: