Zaposleni među benefitima najviše cijene slobodno vrijeme i fleksibilnost, dok vještačka inteligencija (AI) već utiče na broj radnih mjesta u pojedinim industrijama, pokazuje istraživanje koje su sproveli Osiguranik, Infostud, Rezilient i TIM Centar, na uzorku od čak 3.452 zaposlenih i 842 donosioca odluka u kompanijama u Srbiji.

Svaki šesti zaposleni strahuje za svoje radno mjesto, a tri četvrtine kompanija već je uvelo mjere štednje ili pojačanog pritiska na zaposlene.

Takođe, tek svaki četvrti zaposleni smatra da menadžment otvoreno komunicira o stanju u kompaniji, navodi Infostud.

Na pitanje da li strahuju da bi u narednih 12 mjeseci mogli da ostanu bez posla, 16 odsto zaposlenih odgovorilo je da je veoma zabrinuto i da smatra svoje radno mjesto ugroženim.

Kako je navedeno, 55 odsto ispitanika navelo je da osjeća manju zabrinutost, iako ne smatra da je direktno ugroženo.

Preostalih 29 odsto nema strah od gubitka posla.

Neizvjesnost se vidi i kroz poteze koje kompanije preduzimaju.

Prema odgovorima zaposlenih, 74 odsto kompanija uvelo je neku mjeru kao odgovor na poslovnu i društvenu neizvjesnost tokom prethodnih godinu dana.

Najčešća mjera koju poslodavci preduzimaju je povećanje pritiska na produktivnost, koje navodi 44 odsto zaposlenih.

Zamrzavanje plata ili povišica istaklo je 32 odsto radnika, obustavljanje novih zapošljavanja 28 odsto, otpuštanja 27 odsto, a ukidanje beneficija 23 odsto zaposlenih.

Neke kompanije su više mjera primjenjivale istovremeno.

U takvim okolnostima izuzetno je važna i komunikacija sa zaposlenima.

Samo 26 odsto ispitanika navelo je da menadžment tokom krize otvoreno govori i o dobrim i o lošim rezultatima.

Više od polovine, odnosno 51 odsto ispitanika, istaklo je da informacije dobija selektivno, dok je 23 odsto ispitanika naglasilo da komunikacije nema i da su prepušteni nagađanjima.

Odgovori pokazuju da osjećaj sigurnosti zaposlenih zavisi i od toga koliko razumiju stanje u kompaniji i odluke koje mogu da utiču na njihov posao.

Kada je riječ o pogodnostima koje zaposleni najviše cijene, na vrhu su dodatni slobodni dani, koje je među najvažnije beneficije svrstalo 41 odsto ispitanika.

Kako je navedeno, četvorodnevna radna sedmica i fleksibilno radno vrijeme bili su važni za po 40 odsto, a mogućnost rada od kuće za 37 odsto zaposlenih.

Međutim, postoji primjetan jaz između želja i onoga što je zaposlenima trenutno dostupno.

Fleksibilno radno vrijeme i dodatne slobodne dane ima po 29 odsto zaposlenih, a mogućnost rada od kuće 27 odsto.

Zanimljiv kontrast vidi se i kod tim bilding aktivnosti.

Iako ih ima 22 odsto zaposlenih, svega šest odsto ih svrstava među benefite koji su im lično važni.

To je dobar pokazatelj koliko je bitno da kompanije pri izboru beneficija razumiju šta njihovi zaposleni zaista cijene.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje izdvaja se kao najvažnija plaćena beneficija, što je istaklo 30 odsto zaposlenih, dok ovakav benefit ima 27 odsto zaposlenih u kompanijama.

Plaćene dodatne edukacije i treninzi bili su važni za 23 odsto ispitanika.

Prema odgovorima predstavnika kompanija, većina njih nije značajno mijenjala paket beneficija u odnosu na prošlu godinu.

Čak 61 odsto njih zadržalo je isti paket, 28 odsto je zaposlenima ponudilo više pogodnosti, dok je 11 odsto kompanija smanjilo paket beneficija.

Među kompanijama koje su smanjivale broj beneficija, prve na udaru našle su se tim bilding aktivnosti, dodatne edukacije i treninzi, sportske aktivnosti i fleksibilno radno vrijeme.

Iako postoji zabrinutost za sigurnost posla, zaposleni imaju jasne preferencije kada je riječ o razvoju znanja i vještina.

Učenju kroz posao prednost je dalo 72 odsto zaposlenih, dok je mentorstvo izabralo 41 odsto, a grupne treninge uživo 36 odsto.

Među digitalnim formatima najpoželjniji su onlajn kursevi, koje je izdvojilo 22 odsto ispitanika, dok je AI alate kao poželjan način učenja navelo tek sedam odsto.

Vještačka inteligencija (AI) već utiče na radna mjesta, ali većina kompanija nema jasan pristup.

Dok 67 odsto predstavnika kompanija vidi to kao priliku za veću produktivnost, isto mišljenje dijeli svega 32 odsto zaposlenih.

Zanimljiv je i podatak da među zaposlenima 30 odsto smatra da je značaj AI precijenjen, dok 31 odsto kaže da ih njen uticaj ne dotiče.

Smanjenje broja zaposlenih zbog uvođenja vještačke inteligencije do sada je prijavilo svega dva odsto kompanija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem.

Ipak, taj udio znatno je veći u pojedinim sektorima: u IT-ju iznosi 13 odsto, a u finansijama, bankarstvu i osiguranju 10 odsto.

To pokazuje da uticaj vještačke inteligencije nije isti u svim industrijama.

Kada je riječ o očekivanjima kompanija, u IT-ju i finansijama po 24 odsto njihovih predstavnika procjenjuje da bi primjena vještačke inteligencije u narednom periodu mogla da utiče na smanjenje broja zaposlenih.

Ipak, riječ je o očekivanjima, a ne o već donesenim odlukama ili najavljenim otpuštanjima.

Istovremeno, samo 15 odsto kompanija sistemski podstiče korišćenje AI alata.

Kako je navedeno, 30 odsto dozvoljava njihovu upotrebu bez jasne strategije, dok čak 52 odsto nema definisan stav.

Samo tri odsto ograničava ili zabranjuje korišćenje vještačke inteligencije.

(Sputnik)