Jedan od vodećih zdravstvenih sistema na Floridi u SAD-u, Orlando Health, nedavno je objavio upozorenje pedijatara o rizicima oslanjanja na AI savjete kada je riječ o dojenju.
Za majke koje doje i neispavane su, vještačka inteligencija može djelovati kao spas. Istraživanje koje je sproveo Orlando Health pokazuje da bi, kada bi žene od 18 do 44 godine imale hitno pitanje ili problem vezan za dojenje, postupile na sledeći naćin.
Više od polovine ispitanica (51 odsto) bi najprije potražilo odgovor putem vještačke inteligencije, društvenih mreža ili pretraživača na internetu.
Trećina (29 odsto) bi se najprije obratila zdravstvenom radniku, poput ljekara ili savjetnika za dojenje. Petina ispitanica (21 odsto) bi se najprije obratila članu porodice ili prijatelju.
“Postoje pitanja na koja AI jednostavno ne može odgovoriti“, rekla je dr Erin Bauers, specijalista pedijatrije koja je učestvovala u ovom istraživanju.
“Vještačka inteligencija ne može pogledati krivulje rasta djeteta. Ne može procijeniti kako beba prihvata dojku. Ne može vidjeti postoji li problem s oralnom motorikom djeteta koji bi mogao doprinositi poteškoćama pri dojenju“, navela je ona.
Otprilike trećina majki koje dolaze kod doktorice Bauers dolaze sa pitanjima o dojenju već je dobila loš savjet od vještačke inteligencije, uključujući konkretna uputstva o tome koliko tačno hraniti bebu i koliko često.
“Nisu sve bebe iste“, kaže dr Bauers.
“Neće sve bebe jesti jednako često niti će sve uzimati jednaku količinu mlijeka", dodala je.
Zato doktorka Bauers upozorava roditelje da se ne oslanjaju isključivo na savjete pronađene na internetu. Takvi savjeti mogu nenamjerno dovesti do odgađanja potrebne zdravstvene pomoći za bebu ili majku.
“Roditelji mogu oklijevati da zakažu pregled kod savjetnika za dojenje ili da posjete ljekara. Ponekad vidimo da zbog toga beba počne slabije napredovati i rasti, pa onda moramo ispravljati situaciju. Ili primijetimo pad količine majčinog mlijeka jer je vještačka inteligencija savjetovala da se beba ne hrani tako često“, pojašnjava ona.
Dr Bauers navodi da dojenje, kada je majka spremna i u mogućnosti je da doji, donosi koristi i njij i bebi. Kod djeteta može smanjiti rizik od određenih problema, poput upala uha, astme, dijabetesa tipa 1 i nekih autoimunih bolesti, dok je kod majke povezano sa manjim rizikom od raka dojke i grlića materice kao i srčanih bolesti.
„Zato mi je važno da razgovaram sa roditeljima i razumijem njihove ciljeve“, rekla je dr Bauers.
“Neke bebe čak počnu koristiti znakove ili gestove da pokažu da su gladne i žele mlijeko. Zaista je lijepo vidjeti kako prepoznaju da ćete ih nahraniti“, zaključila je.
