Gubitak nevinosti djevojke prije braka smatran je teškim prekršajem s kolektivnim posledicama.

U ruralnim krajevima Srbije, posebno u područjima kao što je Stara planina, patrijarhat je imao duboko ukorijenjene tradicije koje su oblikovale život žena. Jedan od najstrašnijih običaja vezanih za brak bio je način na koji se tretirala djevojka koja nije bila nevina prilikom udaje. Ovaj običaj, iako duboko ukorijenjen u prošlim vremenima, još uvek ostavlja snažan utisak na istoriju i kulturu srpskog sela.

Stara planina, poznata po svojoj netaknutoj prirodi i tradicijama, bila je i dom patrijarhalnog društva koje je ženu vidjelo kroz prizmu njenog odnosa prema porodici, braku i mužu. Žene su bile posmatrane pretežno kao nosioci tradicije, odgovorne za očuvanje porodice i domaćinstva. No, u tom sistemu, život žene bio je podložan strogim pravilima, koja su se često temeljila na kontroli njene se*sualnosti, odnosno nevinosti.

Nevinost prije braka

Gordana Simonović Veljković iz Centra ,,Mome”, jedna od zaslužnih za nastanak serijala o Staroplaninkama, a njeno istraživanja o patrijarhatu u selima Stare planine do objavljivanja serijala trajao je oko godinu dana. U tom procesu zabilježila je neke, danas, nevjerovatne, običaje.

Šta se dešavalo kada djevojka nije bila nevina?

Kada bi djevojka iz sela bila na putu udaje, a nije bila nevina, običaji su nalagala ozbiljne i ponižavajuće rituale. U tom periodu, čast porodice bila je najočigledniji pokazatelj njenog statusa u zajednici. Gubitak nevinosti prije braka smatrao se teškim prekršajem, koji nije samo nosio lične, već i kolektivne posljedice.

Ovaj običaj bio je zasnovan na strogim i nepravednim pravilima koja su se primenjivala pred celo selo. Verovalo se da devojka koja nije bila nevina nije bila vredna poštovanja, i kao takva, bila je obavezna da prođe kroz obred koji je imao za cilj "pranje časti". Ovaj obred je podrazumevao javnu sramotu, gde je devojka bila prisiljena da pred svima potvrdi svoju "nepoštenost", često uz fizičku ili verbalnu kaznu. Ovakvi obredi imali su za cilj da pokažu svim prisutnima da je porodica bila "ispravna" i da je njen član ponovo "uspravljen" u društvenom poretku.

Kada je riječ o dokazivanju nevinosti, mlada za koju bi se procijenilo da nije bila nevina prije ulaska u brak, bila bi posramljena.

Žene koje su preživjele običaje

Mnoge Staroplaninke, iako su bile svjesne strahota kroz koje su prošle, sada govore o tom periodu sa tugom i gnjevom. Svaka od njih nosi priču o tome kako su se suočavale sa nepravednim pravilima, ali i o tome kako su u tim teškim vremenima morale da se bore za svoje dostojanstvo. Sa godinama su postale svjestan glas ženskih prava, koje su često bile suzbijene kroz generacije.

"Kćerke sam si doma rodila. Nisam išla pri doktora", prisjeća se Staroplaninka Zlata Mladić, sagovornica Gordane Simonović Veljković u okviru serijala o Staroplaninkama.

Slično iskustvo ima i Staroplaninka Viktorija Mančić.

"Kuj da mi pomaga? Pa pomagam si sama ja. Mora. Kako sam se porodila, dobro nisam umrela", navodi Mančić za serijal Moma, a Staroplaninka Snežana Nikolić dodala: "Nedjelju dana i onda na ramo i pravo na njivu. I tamo mu na neko drvo vežeš kao ljuljašku i ono tamo spava. Idem da ga podojim, pa ponovo kopam. Kući kad se vratim, treba sve, i ručak i večeru da spremam, da na’ranim svinje, kokoške", piše Ona/ Tampon zona.

BONUS VIDEO: