Nakon srčanog zastoja mozak može preživjeti samo tri do pet minuta bez kiseonika, što je znatno kraće od vremena potrebnog za dolazak hitne medicinske pomoći. Zato pravovremeno započeta reanimacija može biti presudna za preživljavanje i sprečavanje teških posljedica nedostatka kiseonika.

Bez brze reakcije izgledi za preživljavanje naglo se smanjuju

Srčani zastoj nastaje kada srce iznenada prestane efikasno da pumpa krv, zbog čega mozak i drugi vitalni organi ostaju bez kiseonika. Osoba gubi svijest i ne diše normalno, a bez hitne pomoći izgledi za preživljavanje brzo se smanjuju.

Stručnjaci ističu da osnovne postupke oživljavanja mogu naučiti i osobe bez medicinskog obrazovanja te da je najvažnije reagovati odmah, umjesto čekati dolazak hitne pomoći.

Tri koraka koja mogu spasiti život

Hrvatsko društvo za reanimatologiju podsjeća na tri osnovna koraka oživljavanja – provjeru stanja osobe kojoj je potrebna pomoć, pozivanje pomoći i masažu srca.

Ako osoba ne reaguje i ne diše normalno, potrebno je odmah pozvati broj 112 ili 194 i započeti masažu srca. Obje ruke postavljaju se na sredinu grudnog koša, a pritisci se izvode dubinom od pet do šest centimetara, brzinom od 100 do 120 u minuti.

Ako je dostupan automatski vanjski defibrilator (AVD), potrebno ga je uključiti i slijediti glasovna uputstva. Masažu srca treba nastaviti do dolaska hitne medicinske pomoći ili postupati prema uputstvima dispečera.

Svjetski dan oživljavanja obilježava se 16. oktobra. Evropska inicijativa pokrenuta je 2013. godine, a 2018. prerasla je u globalnu javnozdravstvenu kampanju.

(Indeks)