Poslije zalaska sunca vazduh se ohladi, a vlaga ostaje na listu i u gornjem sloju zemlje šest do osam sati. Gljivice traže upravo to: mlako, mokro i mirno. Ujutro između šest i devet zemlja upije vodu, a sunce do podne osuši lišće. Ista količina vode, dva potpuno različita ishoda.

Rano jutro, otprilike od 6 do 9 časova. Zemlja je tada najhladnija, voda stiže do korijena bez brzog isparavanja, a lišće se osuši prije najveće žege. Uveče zalivajte samo ako ste jutro propustili.

Ruža ne oprašta vodu po listu. Bjeličasta prevlaka koja liči na prosut brašno pojavi se brzo, a za njom idu i druge bolesti. Crijevo držite pri zemlji, uz samo stablo, i pustite da voda teče polako dok se zemlja ne napije. Nikada ne zalivajte ružu preko lišća, ni kad vam se čini da je pregorjela od sunca.

Na balkonu okrenutom ka zapadu plastična saksija se u avgustu popodne zagrije toliko da je ne možete držati u ruci. Voda tu ispari za dva sata, a korijen se peče. Rješenje ne košta ništa: podignite saksiju na dvije pločice ili drveni komad da ne stoji direktno na betonu, a najosjetljivije lonce premjestite u polusjenku poslije 14 časova. Tanjirić ispod saksije ispraznite, jer voda koja stoji cijeli dan pretvara zemlju u kiselo blato.

Tu većina nas napravi drugu grešku. List požuti, mi dolijemo vodu, list požuti još više. Zabodite prst dva do tri centimetra u zemlju: ako je vlažna, problem nije suša, već previše sunca ili prekomjerno zalijevanje. Suha površina i vlažna dubina su normalno stanje, ne alarm.

Hladna voda direktno iz crijeva na pregrijanu zemlju je šok za korijen. Napunite kantu ujutro i ostavite je u sjenci do sljedećeg zalijevanja, tako dobijete mlaku vodu bez ikakvog truda. Voda iz kante ima i manje hlora, što biljke primijete.

Zalijevanje cvijeća u malim količinama svakog dana pravi plitak, lijen korijen koji ostaje u gornjih par centimetara. Kad naiđe dan sa 38 stepeni, ta biljka se prva slomi. Bolje je dobro nakvasiti zemlju dva do tri puta nedjeljno nego prskati svako jutro po pola decilitra. Sloj malča, sitnog drvenog iverja ili čak suhih rezanih trava, drži vlagu i smanjuje broj zalijevanja.

Sve dolazi iz podneblja. Lavanda, ruzmarin i sukulenti stižu sa suhih, kamenitih terena i njima žega prija. Njih zalijte kad se zemlja u saksiji potpuno osuši, ne prije. Hortenzija, sa druge strane, uvene za jedan dan bez vode. Ne postoji jedan raspored za sve saksije na terasi, prenosi Krstarica.